Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u ožujku 2026. porasle su za 4,8 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, prema prvoj procjeni Državni zavod za statistiku.
Najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, za 11,3 posto, te usluga, za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 3,9 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago pojeftinili, za 0,6 posto. Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene energije, za 5 posto, dok su ostale kategorije zabilježile blaži rast.
Prema podacima Eurostat, Hrvatska je u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, ispred Litve.
Ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je da rast cijena ponajviše proizlazi iz globalnog rasta cijena energenata i rasta u sektoru usluga, dodajući kako Hrvatska vjerojatno ima višu inflaciju od prosjeka eurozone.
Istaknuo je da se radi o uvezenom inflatornom šoku povezanom s globalnim okolnostima, uključujući sukobe na Bliskom istoku, te poručio da hrvatsko gospodarstvo unatoč tome funkcionira stabilno.
