Prema najnovijim podacima Eurostata, medijan ekvivalentnog neto dohotka – iznos koji kućanstvo stvarno ima na raspolaganju za potrošnju i štednju – u 2024. godini kretao se od 3075 eura u Albaniji do čak 50.799 eura u Luksemburgu. U Europskoj uniji najniži medijan bilježi Bugarska s 7811 eura, dok prosjek EU-a iznosi 21.582 eura, piše Tportal.
Hrvatska se s godišnjim dohotkom od 12.344 eura po članu kućanstva nalazi na 57 posto europskog prosjeka i pri vrhu zemalja jugoistočne Europe. Time nadmašuje Grčku, a ima 45 posto veći dohodak od Mađarske i dvostruko veći od Srbije. Iznad Hrvatske su, među tranzicijskim zemljama, Slovenija, Latvija, Češka i Estonija.
Najveće razlike u dohotku povezane su sa strukturom gospodarstva i razinom produktivnosti – zemlje koje se oslanjaju na sektore visoke dodane vrijednosti, poput IT-a ili financija, imaju znatno veće plaće od onih koje ovise o poljoprivredi ili jednostavnim uslugama.
Kada se podaci prilagode standardu kupovne moći (PPS), jaz među državama se smanjuje. Hrvatska tada stoji znatno bolje – s 16.277 PPS-a godišnje dostiže 76,6 posto europskog prosjeka i zauzima 21. mjesto od 34 europske zemlje, odmah uz Estoniju i Litvu.
Iza Hrvatske su po ovom pokazatelju ostale i pojedine „stare“ članice Europske unije, poput Grčke i Portugala, dok su od velikih ekonomija Njemačka i Francuska iznad prosjeka, a Italija i Španjolska nešto ispod.
vzaktualno.hr/Tportal
