Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija se stopa rađanja kreće oko 9 na 1.000 stanovnika u posljednjih desetak godina.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svom izvješću o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2017. godini ističe da od 1991. u Hrvatskoj bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno „prirodni pad“ stanovništva.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji se odnose na stanovnike sa stalnim boravkom u RH, u 2017. godini je bilo 36.556 živorođenih i 53.477 umrlih. Zabilježen je dosad najveći prirodni pad stanovništva jer je umro 16.921 stanovnik više u odnosu na broj živorođenih. Zbog ukupnog pada broja stanovnika za oko 50.000 u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu (procjena DZS-a sredinom godine iznosi 4.124,500 za 2017. godinu i 4.174,349 za 2016. godinu), natalitetna stopa od 8,9/1.000 stanovnika nije značajno pala (9/1.000 u 2016.). Međutim, zbog porasta mortaliteta sa stabilnih vrijednosti od oko 12/1.000 stanovnika na dosad najvišu stopu od 13/1.000 dolazi do znatno veće razlike u prirodnom kretanju odnosno negativnom prirodnom prirastu od -4,1 u 2017., dok je u 2016. godini iznosio -3,4.
Na 100 umrlih u RH je 68,4 živorođenih. U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast.
Najniži vitalni indeks, od samo 44,1 živorođena na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Šibensko-kninska (50,0 živorođenih na 100 umrlih), Sisačko-moslavačka (50,4 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (50,6 živorođenih na 100 umrlih).
Varaždinska je županija negdje u sredini s vitalnim indeksom 62,1. U prošloj su godini umrle 2.254 osobe, a rođeno je 1.400 beba.
U apsolutnom iznosu je najveća razlika između broja rođenih i umrlih u 2017. godini u Primorsko-goranskoj županiji (-1.794). Razlika iznad 1.000 umrlih u odnosu na živorođene zabilježena je u još 4 županije: Sisačko-moslavačkoj (-1.211), Osječko-baranjskoj (-1.519), Vukovarsko-srijemskoj (-1.060) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (-1,140).
Višegodišnji trend pada nataliteta prisutan je u cijeloj Europi, s povremenim oscilacijama. Prema bazi podataka statističkog ureda Europske unije (Eurostat) u 2017. godini, 15 zemalja članica Europske unije (EU-28) ima natalitetnu stopu ≥ 10/1.000 stanovnika, a 13 ih ima stopu < 10/1.000 stanovnika. Prosjek EU-28 za 2017. godinu je 9,9 /1.000 stanovnika. Osim u RH, izrazito nizak natalitet zabilježen je i u većini drugih mediteranskih zemalja među kojima prednjači Italija sa 7,6/1.000 stanovnika, a niži natalitet od onog u RH je zabilježen i u Grčkoj (8,2/1.000 stanovnika), Španjolskoj (8,4/1.000) i Portugalu (8,4/1.000). Najviše stope nataliteta u EU-28 imaju Irska (12,9/1.000), Švedska (11,5/1.000), Ujedinjeno Kraljevstvo (11,4/1.000) i Francuska (11,4/1.000). Među ostalim zemljama koje dostavljaju podatke u Eurostat, najviše stope bilježe se u euroazijskim zemljama - Turskoj (16,1/1.000) i Gruziji (14,3/1.000).
Prema podacima DZS-a, u 2017. godini je očekivano trajanje života blago palo za oba spola ukupno na 77,9 godina, za muškarce na 74,9 godina, a za žene na 80,9 godina.
www.vzaktualno.hr
