Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Postotak kasnih plaćanja (19 posto) i nenaplaćenih računa (3 posto) nije se poboljšavao, ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri godine.
Ovo je rezultat ankete "European Payment Practices 2017" koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe. Podaci su prikupljeni od 3.200 tvrtki u 16 zemalja tijekom istraživanja koje se u proljeće provelo deseti put zaredom. Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od 3 posto u zapadnoj Europi i 4 posto u istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine.
Kako stvari stoje u Hrvatskoj?
Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 posto računa plaćenih na vrijeme ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto. Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, s 36 na 35 dana. Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja. Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.
Kao rezultat kašnjenja u plaćanju, gotovo svaka četvrta tvrtka u istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena koje je najčešće u Mađarskoj, u 32 posto slučajeva, te u Hrvatskoj 30 posto. Insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od strane vlastitih kupaca u Hrvatskoj su navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca, dok privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne zaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti ili pak namjernog ne plaćanja.
www.vzaktualno.hr
