Hrvatska se u lipnju svrstala u skupinu zemalja Europske unije s najizrazitijim padom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, gotovo trostruko većim od pada na razini Unije, pokazali su u srijedu objavljeni podaci europskog statističkog ureda, prenosi Poslovni.hr
Na razini 28-članog EU-a sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju je pala za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izračunali su u Eurostatu. U svibnju je prema revidiranim Eurostatovim podacima gotovo stagnirala.
U eurozoni je industrijska proizvodnja u lipnju smanjena 2,6 posto u odnosu na godinu ranije. U prethodnom je mjesecu prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 0,8 posto.
Najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini među zemljama EU-a bilježila Njemačka, za 6,2 posto. Slijede Hrvatska i Portugal s padom proizvodnje za 5,6 posto.
U svibnju industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj gotovo stagnirala u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, a najveći je rast proizvodnje bilježila je Estonija, za 7,4 posto. Slijede Latvija sa 4,4 posto, te Danska i Mađarska, sa 4,2 odnosno 4,1 posto.
Prema kategoriji proizvoda najviše je u EU i eurozoni smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,7 posto u EU, te 4,4 posto u eurozoni. Zamjetnije je porasla samo proizvodnja energenata, za 0,6 posto u EU, pokazuje Eurostatovo izvješće.
U EU je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju na mjesečnoj razini pala 1,5 posto, najsnažnije u nešto više od tri godine. U svibnju porasla je prema revidiranim podacima 0,9 posto.
Snažan pad proizvodnje zabilježen je i u eurozoni, za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima porasla 0,8 posto. Lipanjski je pad također najsnažniji u nešto više od tri godine.
Među zemljama EU-a najviše se u lipnju na mjesečnoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata smanjila proizvodnja u Irskoj, za 8,8 posto. Slijede Danska i Portugal s padom proizvodnje za 7,6 odnosno 4,5 posto.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju pala na mjesečnoj razini 2,2 posto. U svibnju smanjena je 1,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježile su Litva i Malta, obje za po 1,8 posto. Slijedi Latvija s rastom proizvodnje za 1,5 posto.
Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i eurozoni u lipnju na mjesečnoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,5 odnosno 4,0 posto.
Najblaži pad proizvodnje zabilježen je u energetskom sektoru, za 0,4 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.
vzaktualno.hr/poslovni.hr
