Iako se u Hrvatskoj svako malo provlači pitanje ograničavanja rada nedjeljom ili zabrane rada gdje nije nužan, u EU još “prednjačimo” po tome s oko trećinom radnika koji rade nedjeljom, a u EU ih nedjeljom radi četvrtina.
Stručnjaci su u nacrtu Nacionalne demografske strategije RH zaključili da se treba urediti pitanje rada nedjeljom i mijenjati Zakon o radu, piše Poslovni dnevnik. O negativnom utjecaju rada vikendom na radnike i njihove obitelji provedeno je istraživanje u Britaniji gdje vikendom radi petina radnika. Istraživanje koje je proveo ekonomist sa sveučilišta u Sheffieldu pokazalo je da rad vikendom nema pozitivnih utjecaja na radnike, kaže prof. Ljiljana Kaliterna Lipovčan iz Instituta Ivo Pilar:
– Najugroženiji su radnici koji imaju djecu jer ih rad vikendom sprečava u obiteljskim obvezama. Mlađi radnici bolje podnose rad vikendom, ako to vide kao mogućnost napredovanja, kao i radnici koji dobrovoljno odlučuju hoće li raditi vikendom, ali takvih je vrlo malo.
Iako je istraživanje pokazalo da neki ljudi rad vikendom podnose bolje, a neki lošije, autor zaključuje da regulacija radnog vremena mora limitirati oblike rada koji imaju negativne učinke, čak i ako radnici žele raditi u tim uvjetima, prenosi Poslovni. A rad vikendom spada u radne uvjete s negativnim učincima. Godišnje izvješće Eurofounda o radnim uvjetima u EU govori o novostima u regulaciji rada noću, vikendima ili praznicima, te se navodi da je Malta uvela restrikcije pa radnici smiju odbiti rad u to doba, a Slovenija je ograničila broj nedjelja kojima radnik smije raditi na 15 godišnje.
- Brani se i rad vikendom ili noću roditeljima djece mlađe od tri godine – govori Kaliterna Lipovčan. Nedjeljom se, uz nužne iznimke, brani rad u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj, Grčkoj i Nizozemskoj. Poljska će ga zabraniti 2020., a ograničenja rada nedjeljom imaju Cipar, Finska, Malta, Portugal i Španjolska. U Švedskoj se rad nedjeljom plaća dvostruko.
Bez balansa posla i života
– Ta je tema aktualna i za nas sad kad se govori o produljenju radnog vijeka. Preduvjeti za dulji radni vijek su dobro zdravlje radnika, zadovoljstvo uvjetima rada i balansirani odnos rada i života. Podaci europskog istraživanja kvalitete rada pokazuju da smo pri dnu zemalja EU po balansiranom odnosu rada i života i fleksibilnosti radnog vremena. Spadamo i u pet zemalja, uz Cipar, Litvu, Poljsku i Luksemburg, koje u kolektivnim ugovorima nemaju reguliran balans života i rada - kaže Kaliterna Lipovčan.
vzaktualno.hr/poslovni.hr