Prosječno europsko kućanstvo u 2016. godini sastoji se od 2,3 člana, s time da je u Hrvatskoj zabilježeno najveće prosječno kućanstvo (od 2,8 članova), dok je najmanje u Švedskoj (1,9 članova). Podaci su to Eurostata koje prenosi Index.hr.
U desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine Hrvatska je jedina članica Europske unije u kojoj se povećao broj članova prosječnog kućanstva, i to s 2,7 na 2,8 članova. To ne svjedoči o porastu stanovništva, nego najvjerojatnije o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo.
33 posto europskih kućanstava sastoji se od jedne osobe, 25 posto od dvije, najčešće od para bez djece, 20 posto kućanstava su parovi s djecom, a 4 posto samohrani roditelji s djecom. U Danskoj je najviše kućanstava u kojima žive samohrani roditelji s djecom (9 posto), dok ih je najmanje, tek 2 posto, u Finskoj i Grčkoj, te Hrvatskoj, u kojoj postoji samo 1,8 posto kućanstava koja se sastoje od samohranih roditelja i djece.
Dvije trećine kućanstava u 28 članica Europske unije sastoje se od jedne ili dvije osobe. No, povećao se i broj kućanstava u EU u proteklih deset godina: 2006. ih je bilo 199 milijuna, a u 2016. ih ima 220 milijuna. Znakovito, Hrvatska je opet izuzetak u odnosu na europske trendove odnosno jedna od svije članice EU-a u kojoj se u tih deset godina sveukupni broj kućanstava smanjio za 0,57 posto godišnje. Druga je Bugarska s 0,44 posto godišnjim padom broja kućanstava od 2006.
Ovi podaci Eurostata prilično su jasan odraz ekonomske situacije u Hrvatskoj, kao i prevladavajućih konzervativnih vrijednosti hrvatskog društva. Hrvatska se, ukazuju Eurostatovi podaci, zapravo vraća u vrijeme prve polovice 20. stoljeća kada je više generacija jedne obitelji živjelo pod istim krovom, što je kad se usporedi s trendovima u ostatku Europske unije još jedan pokazatelj nazadovanja, piše index.hr.
www.vzaktualno.hr/index.hr
