Izmjenama Zakona o radu koje su stupile na snagu s prvim danom ove godine, Hrvatima su radne nedjelje plaćene 50 posto više, dok je do sada postojala samo obaveza poslodavca da rad nedjeljom, blagdanima i praznicima mora platiti više, no nije bilo definirano koliko zbog čega je teoretski bilo moguće da isplati tek kunu više. No što je s praznicima i blagdanima?
Naime, za rad nedjeljom sada je definiran iznos, no to isto nije definirano za rad praznicima i blagdanima, donosi net.hr.
U članku 94, stavku 1 Zakona o radu stoji da "za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%" što znači da se za radnu nedjelju točno zna koliko više radnik treba biti plaćen, dok za rad blagdanima i praznicima nije definirano.
Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac za net.hr rekao je kako je to "vrlo nedosljedno" i znači da je Hrvatska zaštitila nedjelju, ali neki drugi dan koji može biti državni praznik ili vjerski blagda nije.
-Za svake otežane oblike rada ili prekovremeni rad ili rad blagdanom, možete dati minimalno povećanje i time zadovoljiti formu. Ako imate ugovoreno u ugovoru, pravilniku o radu, ili kolektivnim ugovorom, onda će biti drugačije i morat ćete to slijediti. Ali ako nemate ugovoreno ili definirano, onda to može biti minimalni iznos – rekao je Gotovac za net.hr.
Navedeni je portal pojašnjenje zatražio i od resornog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iz kojeg su objasnili kako osim minimalnog zakonskog povećanja plaće od 50 posto za rad koji radnik obavlja nedjeljom, iznosi povećanja plaće temeljem drugih navedenih osnova za povećanje plaće nisu određeni Zakonom o radu, već se oni određuju drugim izvorima radnog prava, odnosno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
-Iako Zakon o radu ne navodi točno određeni postotak povećanja plaće, kao u slučaju rada nedjeljom, to nipošto ne znači da je poslodavcima dozvoljeno, pravo radnika na povećanu plaću u slučaju drugih osnova platiti radniku samo 'jednu kunu više'. Zakon o radu, naime, jasno propisuje, ako povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom nije određeno gore navedenim drugim izvorima prava, a sam ugovor o radu radnika ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će tada ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće – stoji u odgovoru Ministarstva.
U tu svrhu, Zakon o radu definira da se pod pojmom primjereno povećanje plaće smatra povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja, piše novinarka portala net.hr Ines Brežnjak.
-S druge strane, valja naglasiti da Zakon o radu propisuje i supsidijarnu primjenu pravila obveznog prava za sva ona pitanja u pogledu ugovora o radu koja nisu uređena nekim od izvora radnog prava. Tako je Zakonom o obveznim odnosima također jasno propisano, da u zasnivanju dvostrano obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa, sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Bit tog načela je usmjerena protiv formalističke primjene prava i posebno protiv sprječavanja zlouporabe subjektivnog prava, odnosno upotrebi prava protivno njegovoj svrsi. Pri ocjeni o nepostojanju savjesnosti i poštenja polazi se ne samo od pravnih kriterija u strogom smislu riječi, već i od moralnih kriterija, kojima se ispravlja krutost pojedinih normi i omogućuje moralizacija i humanizacija dvostrano obveznog odnosa. U tom smislu, savjesnost i poštenje kao pravni standardi prilagođavaju se konkretnim okolnostima s ciljem utvrđenja o tome kako bi se u danoj situaciji ponašao prosječan čovjek, odnosno uredan i savjestan gospodarstvenik ili dobar domaćin – dodali su iz resornog Ministarstva za net.hr.
Načelo slobode ugovaranja ne znači apsolutnu slobodu u korist jedne strane u ugovorenom odnosu.
-Slijedom navedenog, teoretsko povećanje plaće od 'jedne kune' za dodatke (osnove) koje daju pravo radniku na povećanu plaću, ne može biti primjereno ni na koji način, pa bi eventualno postupanje pojedinih poslodavaca suprotno Zakonu o radu, predstavljalo notornu zlouporabu prava. Naposljetku, skrećemo pozornost, da Zakon o radu ne isključuje mogućnost da se u drugim izvorima radnog prava propišu i neke druge osnove (dodaci) koje radniku daju pravo na povećanu plaću, a što između ostaloga i nalazimo u pojedinim odredbama raznih kolektivnih ugovora, koji primjerice daju pravo radniku na povećanu plaću za smjenski rad, dvokratni rad, rad subotom itd. - zaključili su.
vzaktualno.hr / net.hr
