Tri milijarde i 700 milijuna kuna gotovinskih kredita ove je godine izdala samo jedna austrijska banka, a čak tri od četiri izdana kredita bila su nenamjenska, piše Nova TV.
Dario Gabrić iz Erste banke kaže da na oporavak kreditiranja građana utječu povoljniji makroekonomski trendovi, gospodarski oporavak, niska razina kamatnih stopa...
- Međutim, ono što treba reći, iako gotovinski krediti rastu po stopi od 27 posto u 2018. godini, treba reći da se prosječan iznos gotovinskog kredita zapravo smanjio s nekih 61 tisuću kuna na 52 tisuće kuna – rekao je Gabrić.
Financijski savjetnici koji rade izravno s građanima kažu da ovaj rast nije došao zato što se ljudi zadužuju da bi trošili na luksuz kao rasipni milijarderi, a novac još nisu zaradili.
- Građani više nisu toliko oprezni i uzimaju kredite. Međutim, u tom broju novih kredita skriva se jedan broj onih koji su refinancirali svoje stare kredite pod puno povoljnijim uvjetima tako da to treba gledati iz malo šire perspektive. Nema razloga za zbrinutost - smatra financijski savjetnik Vjeko Peretić.
Ali ne misle svi tako! U udruzi za financijsku pismenost su zabrinuti i smatraju da bi građani trebali i dvaput razmisliti.
- Hoće li moći vraćati kredite i za deset godina, da se ne bi prezadužili. Gotovo dvije trećine građana da ostanu ovog trenutka bez izvora prihoda ne bi mogli podmirivati svoje osnovne troškove niti tri mjeseca, o kreditima da i ne govorimo - tvrdi predsjednica Udruge Štedopis Marina Ralašić.
Danas su gotovinski krediti zamijenili i nekadašnje autokredite, no iz banaka kažu da su i sada dovoljno oprezni u procjeni rizika prilikom izdavanja kredita, piše Nova TV.
I u HNB-u zabrinuti i upozoravaju građane
Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora istraživanja HNB-a za Dnevnik Nove Tv je rekako kako je zadnje tri godine došlo do oživljavanja kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Najdinamičniji je rast upravo gotovinskih kredita.
- Radi se o kreditima koji se odobravaju uz više kamatne stope nego što su kamatne stope na druge kredite. Radi se o kreditima s relativno visokim iznosima, do 50 tisuća eura. A radi se i o kreditima na relativno dugi rok, uglavnom na rok od deset godina. Radi se i o kreditima koji su relativno manje osigurani od drugih kredita – rekao je Jankov i naglasio da treba voditi računa o tome da te kredite treba i otplatiti:
- Ne radi se o nekakvom riziku, ali svatko treba biti svjestan toga da se zadužuje na dugi rok u velikim iznosima i treba voditi računa o tome da stvari uvijek mogu krenuti u neželjenom smjeru. Ne znači da je velika vjerojatnost toga, ali to se može dogoditi i svatko treba biti toga svjestan. U svakom slučaju, HNB to prati i reagirat će ako bude potrebno.
vzaktualno.hr/novatv
