Unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano je prisutan te time i mogućnost nastanka epidemije. Postojao je i prije trenutne epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano - navode u Zavod za javno zdravstvo.
Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku.
Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica importirane iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cjepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu.
Drugim riječima, osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cjepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana.
Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, zračnim ili pomorskim lukama nisu efikasne, s obzirom na to da zaražena osoba može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i postati zarazna za osobe u kontaktu tek nakon što se vrati kući.
Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o tome u koju bi se populaciju unio virus ospica, tj. o procijepljenosti populacije u koju bi došao bolesnik.
U Hrvatskoj su cjepni obuhvati u opadanju zadnjih šest godina i razlikuju se među županijama i mjestima. Najniži su cjepni obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija. U tim županijama cjepni su obuhvati niži u glavnim gradovima nego u drugim dijelovima županija.
Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cjepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama.
Pri upisu u školu cjepni su obuhvati kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa viši nego u dobi od godinu dana, te je rizik za širenje ospica u školskim kolektivima niži nego u predškolskim kolektivima.
Dodatno, postoje kategorije stanovništva s nižim cjepnim obuhvatima od prosjeka, kao npr. migrirajući Romi. Unos virusa ospica u romsku populaciju također bi mogao rezultirati manjim epidemijama ospica, što se dogodilo 2014/2015. godine nakon višekratnih unosa ospica iz inozemstva u romsku populaciju u Hrvatskoj.
www.vzaktualno.hr/HZJZ
