Iz Hrvatske udruge poslodavaca još su u srpnju pozvali Vladu da omogući poduzetnicima da radnicima isplate 13., 14. i 15. plaću u neto iznosu bez dodatnih poreza, a sada su to proširili s još četiri prijedloga. Među tim je prijedlozima i onaj da poslodavci radnicima neoporezivo plaćaju stanarinu ili ratu kredita za stan, piše Poslovni.hr. U HUP-u poručuju da ovaj interventni paket mjera nazvan Pet malih koraka, koji bi željeli vidjeti u primjeni već od 1. siječnja 2019.,više nije prijedlog njihovog ICT udruženja, već svih poslodavaca okupljenih u HUP-u.
Boris Drilo, član skupštine HUP-a, predsjednik HUP ICT udruženja i član Uprave HT-a upozorio je da smo po performansama BDP-a zadnji u Europi i da se moraju povući potezi koji će pokazati da Hrvatska ima razvojnu politiku želimo li zadržati radnike.
- Ne može se razvojna politika kreirati u Ministarstvu financija, jer nigdje razvoj ne diktira računovodstvo. HUP želi na najbezbolniji način po proračun, gotovo bez ikakvog fiskalnog učinka, napraviti mjere koje poslodavci mogu provesti i koje bi zaustavile odljev radnika, ne samo radnika iz ICT-a već iz svih industrija u Hrvatskoj - kaže Drilo. Za početak, HUP predlaže da se ista pravila igre koja vrijede u turizmu, plaćanje smještaja sezonskim radnicima, preslikaju na sve druge industrije. To znači da bi svi poslodavci radnicima mogli plaćati smještaj, piše Poslovni.
- Možemo govoriti o smještaju i pokrivanju rata kredita za stan, jer tako bi se omogućilo da se radnici mogu seliti unutar Hrvatske tamo gdje ima posla, da se mogu osamostaliti od svojih roditelja i da bi svojim radom doslovno rješavali vlastito stambeno pitanje - kaže Drilo. Dodaje da bi poslodavci mogli sami birati za svaku od mjera žele li je ili ne provesti, a ako se na to odluče morali bi ih pod jednakim uvjetima ponuditi svim zaposlenicima. Izuzetak bi bili vlasnici, članovi uprava i, općenito, menadžment. Predlažu i da poslodavci, do iznosa od 600 kuna mjesečno neoporezivo mogu plaćati prehranu zaposlenicima. Treća je da bi zaposlenicima omogućili da im tvrtka pokriva trošak vrtića, školskog boravka ili čuvanja djeteta tijekom radnog vremena.
- Za plaćanje smještaja radnicima kao i prehrane i boravka za dijete ne bi bilo baš nikakvog učinka na proračun, ne bi trebalo mijenjati nikakve zakone, a jedino što treba napraviti je da Ministarstvo financija izmjeni Pravilnik o porezu na dohodak - kaže Drilo.
vzaktualno.hr/poslovni
