U Zagrebu je predstavljen Izborni program Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata „Hrvatska se voli radom“, dokument koji je na inicijativu predsjednika HNS-a Predraga Štromara dovršen u suradnji s građanima.
„HNS-ov Izborni program jedinstven je u politici jer je rađen zajedno s građanima. Do neki dan skupljali smo pitanja, mišljenja i konstatacije građana te na temelju toga završili program, ali i dalje ćemo komunicirati, pitati građane što im je potrebno, što ih tišti te i dalje u Vladi reagirati i predlagati, upravo kako bismo slušali građane. Politika je često slijepa i gluha prema građanima, ali mislim da su oni najbitniji i zbog njih politika postoji“, poručio je predsjednik HNS-a Predrag Štromar.
„S današnjim danom prikupljeno je više od 1500 prijedloga građana i njihovi zahtjevi kreću se od poticaja za poduzetnike do pitanja predškolskog odgoja. Osobno sam inzistirao da se u program HNS-a uvrsti nekoliko meni važnih točaka, a to su rješavanje sigurnog krova nad glavom, besplatni vrtići za sve i povećanje plaća, posebice na sjeveru Hrvatske, gdje su u prosjeku one najmanje“, rekao je Štromar.
Istaknuo je da je Ministarstvo graditeljstva pripremilo izmjene Zakona o subvencioniranim kreditima kako bi se program, po potrebi i sukladno odlukama buduće Vlade, mogao nastaviti. Po pitanju besplatnih vrtića iznio je prijedlog prema kojem bi država s 400 ili 500 kuna direktno subvencionirala jedinice lokalne samouprave za svako dijete.
„Razgovorom s brojnim jedinicama lokalne samouprave utvrdili smo da je ovaj prijedlog realan i izvediv. Za njegovo ostvarenje na razini države potrebno je izdvojiti oko 700 milijuna kuna, a besplatni vrtići osigurali bi se za svu djecu roditelja čiji imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna“, poručio je Štromar te naglasio kako bi se sve mjere mogle provesti u trenutku kada bi država barem dva kvartala imala BDP viši od tri posto. Govoreći o povećanju plaća, predsjednik HNS-a rekao je da bi prije svega trebalo ukinuti 100 od 448 nameta, koliko ih moraju plaćati poduzetnici.
Gospodarski dio programa i HNS-ove antirecesijske mjere predstavio je nositelj liste HNS-a u IV. izbornoj jedinici Ivan Vrdoljak.
„U vrijeme krize najmanje što trebamo je da nam zemlju vode oni koji prvenstveno brinu o ideologijama, činovnici ili nezavisni bez odgovornosti“, poručio je Vrdoljak.
Iznoseći smjernice ekonomskog programa istaknuo je nužnost poreznog rasterećenja radnika i ukidanja administrativnih prepreka u poslovanju.
„Glavni ključ izlaska iz ekonomske krize i pokretač budućeg gospodarskog razvoja mora biti privatni sektor. U Hrvatskoj postoji 160 tisuća aktivnih poduzetnika i ja sam jedan od njih i znam što je potrebno napraviti da bih povećao plaće i zaposlio nove ljude. Privatnom sektoru moramo pomoći osiguravanjem jeftinijeg i dostupnijeg novca. To se može kroz HBOR i naš prijedlog je da se Hrvatska banka za obnovu i razvoj pretvori u Hrvatski razvojni fond“, smatra nositelj liste HNS-a u IV. izbornoj jedinici.
Govoreći o dijelu programa koji se odnosi na sport Vrdoljak je ocijenio kako ključ dobre budućnosti svake zemlje, osim u gospodarskom razvoju i obrazovanju, leži i u poboljšanju statusa sporta.
„Nevjerojatno je velik broj djece koja se zbog socijalnog statusa svojih roditelja ili zbog mjesta prebivališta ne mogu baviti sportom. U 2021. godini to više ne smije biti moguće. U programu se zalažemo da se svakom osnovnoškolcu omoguće mjesečni vaučeri za sport“, rekao je Ivan Vrdoljak.
Ministrica znanosti i obrazovanja te nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u III. izbornoj jedinici Blaženka Divjak podsjetila je na rezultate u području znanosti i obrazovanja u proteklom mandatu, istaknuvši 20 puta veća ulaganja u poticanje izvrsnosti te povećanje ulaganja u visoko obrazovanje od 25 posto. Ispunili smo gotovo sve što smo obećali, istaknula je Divjak, podsjetivši na ulazak Hrvatske u CERN, povećanje socioekonomskih i uvođenje STEM stipendija, kao i na, nakon 25 godina uvedenu kurikularnu reformu.
„Preostaje nam drugo poluvrijeme kurikularne reforme, a to je cjelodnevna nastava, što do sada nije promijenjeno zbog nedostatka infrastrukture, odnosno propusta u planiranju EU fondova za škole u mandatu prije našeg“, rekla je Divjak. Cilj je i poboljšati rezultate koje postižu posebno učenici nižeg socioekonomskog statusa, jer se radi o velikoj nepravdi i nepružanju jednakih šansi svima, što se, poručila je, namjerava ispraviti.
vzaktualno.hr
