Ministarstvo rada i socijalne skrbi priprema izmjene Zakona o radu, piše tportal, a kojima bi se unaprijedio sustav naknada za nezaposlene, koje trenutno koristi oko 23.000 građana. Također, zakonske izmjene trebale bi ublažiti uvjete za stjecanje prava i osigurati primjereniju naknadu nezaposlenima.
Hrvatska trenutno ima jedan od najrestriktivnijih sustava naknada za nezaposlene u Europskoj uniji. Novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u Hrvatskoj prima tek svaki peti prijavljeni u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a njena visina u prva tri mjeseca iznosi 60 posto bruto prosjeka posljednje tri isplaćene plaće, a nakon toga pada, ovisno o godinama radnog staža, na maksimalno 35 posto prosjeka.
Upravo zbog zaostajanja za europskom praksom, a nakon upozorenja Europske unije i provedene analize adekvatnosti novčane naknade, Ministarstvo rada i socijalne skrbi odlučilo je osigurati bolje uvjete za nezaposlene.
Najvažnija promjena koju obuhvaća nacrt Zakona izrađen prema preporukama Ekonomskog instituta je povećanje naknade od trećeg do šestog mjeseca nezaposlenosti s trenutnih 30 na 45 posto bruto plaće, odnosno najviše 50 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što trenutno iznosi 604 eura.
Tijekom prvih 90 dana nezaposlenosti naknada se ne bi mijenjala i iznosila bi 60 posto prosječne bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju prije gubitka posla, odnosno najviše 70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Nakon isteka šest mjeseci naknada bi pala na 30 posto prosječne bruto plaće, odnosno maksimalno 35 posto prosječne hrvatske neto plaće.
Kako bi se povećao obuhvat osoba s pravom na naknadu, predlaže se ublažavanje uvjeta za mlade do 30 godina. Oni bi imali pravo na naknadu sa šest mjeseci staža u prethodne dvije godine umjesto devet, koliko će i dalje trebati skupiti stariji od 30 godina.
Također, piše tportal, kratkotrajni prekid nezaposlenosti (rad do tri mjeseca) ne bi doveo do ukidanja stečenog prava na naknadu. Primjerice, radnik koji nakon 10 godina staža ostane bez posla ima pravo na naknadu u trajanju od 360 dana. Po sadašnjim pravilima nakon zaposlenja radnik automatski gubi pravo na naknadu, bez obzira na trajanje zaposlenja. Ubuduće bi u slučaju ostanka bez posla nakon kratkotrajnog zaposlenja imao pravo na preostalu naknadu.
Iako će se ovim izmjenama poboljšati uvjeti nezaposlenim osobama, Hrvatska će i dalje zaostajati za većinom zemalja u Europskoj uniji. Primjerice, slučaju gubitka posla u Njemačkoj zaposleni s prosječnom plaćom imaju pravo na naknadu u trajanju od 12 mjeseci u iznosu 59 posto plaće, u Francuskoj 68 posto, a u Nizozemskoj 69 posto plaće. Najizdašnije naknade isplaćuju se u Luksemburgu te nezaposleni u razdoblju od godine dana imaju pravo na 86 posto plaće.
I uvjeti za ostvarivanja prava na naknadu u drugim zemljama su blaži. U Sloveniji, Austriji, Slovačkoj i Portugalu, pravo na novčanu naknadu nije vezano uz oblik prekida radnog odnosa.
Foto: ilustracija
vzaktualno.hr/tportal.hr
