Konferenciju pod nazivom „Inovativna i održiva Zajednička poljoprivredna politika“ Hrvatska je poljoprivredna komora organizirala u petak, prvog dana održavanja 22. Proljetnog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu. U sklopu konferencije održan je okrugli stol pod nazivom „Doprinos ZPP-a proizvodnji, zapošljavanju, inovacijama i zaštiti okoliša“.
Uvod je bilo izlaganje o projektu „CAP FOR YOU“ koji je financiran od strane Europske komisije s ciljem promocije mjera Zajedničke poljoprivredne politike. Cilj projekta je informirati poljoprivredne proizvođače i mlade o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, o programima i mjerama kako se provode te o smjernicama i načinu kako Europska komisija kreira svoje poljoprivredne politike.
Komora je u sklopu projekta promovirala 10 uspješnih priča poljoprivrednika, održala dvije radionice za studente i udruge te finalnu konferenciju u Gudovcu. Konferencija je okupila oko 130 sudionika koji su zainteresirani za sve što im je i što će im ZPP pružiti.
Uz predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mladena Jakopovića, inače HDZ-ovog pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i europske poslove Varaždinske županije, na okruglom su stolu sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislav Panenić i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Govoreći i ZPP-u Jakopović je naglasio dobre i loše strane.
– Loše je bilo što smo kasnili, tražili smo se, ali unatrag 2-3 godine krenulo se ozbiljnije. Ima još problema u pravilnicima, ali stvari idu na bolje. Ono što najviše muči poljoprivrednike, pokazalo je i projekt, je nedovoljna informiranost. Također moramo u poljoprivredi razmišljati sektorski. Mi smo dio COPA-COGECA-e, koja ima 48 sektorskih odbora, a mi aktivno sudjelujemo u 20-ak odbora. Moramo imati sektorska mišljenja te sa zajedničkim stavom ići prema parlamentu i komisiji – rekao je predsjednik HPK.
Marijana Petir je naglasila da je hrvatskim poljoprivrednicima ZPP donio više novca, ali da ne dobivaju puni iznos do 2022.
– Hrvatska je pokazala da ima niz prednosti koje bi mogli bolje koristiti. Imamo visok postotak ekoloških proizvođača, što treba brendirati, bez GMO-a smo, nismo loši po broju proizvoda sa zaštitom geografskog podrijetla. Za mlade se puno izdvaja, ali to nije dovoljno, novac nije dovoljan dok se ne uklone prepreke poput previsokih kamata na kredite – kazala je eurozastupnica.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić naglasio je donošenje za poljoprivrednike važnog Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi te da tržište mora biti otvoreno s jednakim šansama za sve, a državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je stav na kojem će se ustrajati da ne smanjuju omotnica za poljoprivredu i iznosi za ruralni razvoj.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore dodatno je naglasio da moramo poraditi na stvaranju razine svijesti potrošača za kupnju domaćih proizvoda, ali i trgovačkih lanaca da ih imaju na svojim policama. Jakopović je spomenuo i trend okretanju dopunskim djelatnostima i dodatnim izvorima zarade. Primjer je i na konferenciji predstavljen projekt „uP_running“, održivog korištenja drven biomase iz poljoprivrednih rezidbenih ostataka i uklonjenih nasada, koji HPK provodi s partnerima iz sedam zemalja.
Kako Hrvatska poljoprivredna komora provodi projekt „uP_running“ u okviru programa Obzor 2020, održan je okrugli stol o održivom korištenju poljoprivrednih ostataka na kojem su sudjelovali predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislav Panenić, izv.prof.dr.sc Mario Njavro s Agronomskog fakulteta, Darko Grivičić (EURO TIM d.o.o.), Ivan Matić iz Ministarstva poljoprivrede, Marijan Cenger (direktor BIOEL d.o.o.) i Antonio Maršić iz Zagrebačke banke.
Uvodno se obratio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović koji je istaknuo da je cilj projekta „uP_running“, održivog korištenja drvene biomase iz poljoprivrednih rezidbenih ostataka i uklonjenih nasada, unaprijediti korištenje otpada vinove loze, nasada maslina i plantaža drvenastog voća, za vrijeme rezidbe i uklanjanja nasada.
– Želja nam je da aktivnostima kroz projekt pokrenemo važna pitanja kao što su uspostava Odbora za upravljanje poljoprivrednom biomasom, mapiranje postojećih resursa i izrada kalkulacija, pozicioniranje i izgradnja postrojenja sukladno lokalnoj dostupnosti biomase, povezivanje poljoprivredne biomase s postojećim postrojenjima te kreiranje javno-privatnih partnerstva lokalne zajednice i proizvođača – rekao je Jakopović te dodao da se želi i jačati infrastruktura komunalnih poduzeća i socijalnih za prikupljanje i zbrinjavanje poljoprivredne biomase te jačati infrastrukturu poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju biomasu kao i staviti u funkciju neiskorišteno zemljište pogodno za uzgoj poljoprivrednih i šumskih brzorastućih energetskih kultura te kultura kratkih ophodnji.
vzaktualno.hr
