Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović sudjelovao je 12. i 13. rujna na Skupštini Copa-Cogeca organizacije u Bruxellesu.
Skupština je bila dinamična s obzirom na trenutnu situaciju u poljoprivrednom sektoru. Jakopović je poveo raspravu o jačanju ruralnih područja kroz financijska sredstva koja bi trebala biti za demografiju. Najvažnija rasprava vodila se s novim predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbertom Linsom koji je na sastanku najavio da će ići saslušanja za novog povjerenika Europske komisije i izbor, a u studenom će biti moguće započeti s ozbiljnim radom.
U Europskom parlamentu postoje neke osnovne opcije oko kojih se slažu, ali s obzirom na 65 % novih zastupnika, potrebno je osigurati određeno vrijeme kako bi zastupnici mogli sve pregledati. Kazao je kako su svjesni da Komisija vodi veliku ulogu u tome, a da poljoprivrednici moraju planirati svoju proizvodnju i te se odluke moraju donositi u skladu s tim. Najviše rasprava vodilo se oko izjednačenja, ograničenja i okolišnih mjera, čak se raspravljalo o mogućnosti razdvajanja budžeta za male i za velike. Predsjednik odbora svjestan je kako je nemoguće tražiti od poljoprivrednika ambicioznije aktivnosti vezano za okoliš s manjim budžetom.
Oko Brexita nije bilo puno informacija s obzirom da još nije poznato što će se događati. Ukoliko dođe do izbora u Velikoj Britaniji, Europski parlament bi mogao usvojiti produženje. Ako nema dogovora, onda će nastati veliki izazovi vezano za budžet. S obzirom da je Velika Britanija najveći uvoznik EU proizvoda, postavlja se pitanje kako će se kontrolirati proizvodnja.
Osim odbora za poljoprivredu, Lins je član Odbora za trgovinu. Izrazio je zabrinutost zbog Mercosura, zajedničkog tržišta Južne Amerike, kazavši da zastupnici postavljaju mnoga pitanja vezano za kvalitetu, standarde i kontrolu. Predstavnici Copa-Cogeca oštro su se osvrnuli na situaciju i uvoz koji bi trebao doći iz Kanade, Južne Amerike i SAD-a. Spomenuli su njihovu odličnu organiziranost i jeftiniju proizvodnju, niže standarde koji bi mogli uništiti naše poljoprivrednike. Posebno ih brine kontradiktornost standarda koje EU nameće svojim proizvođačima, a u isto vrijeme planira uvesti proizvode koji su agresivno tretirani. Osim navedenog naglasili su kako je pomoć poljoprivredi s 55% pala na 35 %. Osim smanjene pomoći, proizvođači bi mogli izgubiti tržišta zbog Brexita i ugovora s Mercosurom, i još uz to imaju pritisak zbog klimatskih promjena. Sastanci su trajali dva dana i okupili glavne predstavnike poljoprivrednog sektora Europske unije.
vzaktualno.hr
