Mnogi još uvijek vjeruju da boravak na hladnoći izravno dovodi do prehlade, pa roditelji često upozoravaju djecu: „Obuci se, ne smiješ se prehladiti!“
No, stručnjaci upozoravaju da je odnos između niskih temperatura i simptoma poput kašlja i curenja nosa znatno složeniji. Iako se na prvi pogled čini logičnim povezati hladnoću s prehladama, istraživanja pokazuju da sezonske bolesti imaju višestruke uzroke, prenosi net.hr.
Iako prehlade češće nastupaju zimi, to ne znači da hladnoća sama po sebi izaziva bolest.
- Prehlade su češće u zimskim mjesecima, ali radi se gotovo sigurno o korelaciji, a ne uzročnosti - ističe John Tregoning, profesor imunologije cjepiva na Imperial College Londonu.
Liječnici se slažu da virusi izazivaju prehlade, dok niske temperature same po sebi nisu krivac. Najčešći krivci su rinovirusi, odgovorni za oko polovicu svih prehlada i sličnih respiratornih infekcija. Oni se prenose kapljičnim putem – kašljanjem, kihanjem ili dodirom kontaminiranih površina. Zašto su virusi aktivniji zimi? Razlog leži u kombinaciji ljudskog ponašanja i fizioloških reakcija organizma na hladnoću.
Hladni mjeseci prisiljavaju ljude da više vremena provode u zatvorenim i slabije prozračenim prostorima. Uredski prostori, škole ili javni prijevoz, gdje je blizak kontakt neizbježan, olakšavaju širenje virusa. Podaci iz pandemije COVID-19 to potvrđuju: mnoge druge virusne bolesti značajno su se smanjile kad je ograničeno kretanje ljudi prekinulo lanac prijenosa. Čak je i jedan soj gripe gotovo nestao zbog smanjenog širenja.
Kako hladnoća utječe na imunitet
Iako hladnoća ne uzrokuje bolest izravno, može oslabiti obrambeni sustav organizma i povećati rizik od infekcija. Suh i hladan zimski zrak utječe na gornje dišne putove – prvu liniju obrane tijela. Udisanje hladnog zraka može suziti krvne žile u nosu i grlu, smanjujući dotok bijelih krvnih stanica koje su ključne za imunološki odgovor.
Istraživanja pokazuju da pad temperature nosnog tkiva za samo pet stupnjeva Celzija smanjuje lokalnu otpornost na infekcije. Suhi zrak, dodatno pojačan grijanjem u zatvorenim prostorima, isušuje sluznicu nosa. Sluznica i sitne dlačice zadužene su za zadržavanje i uklanjanje virusa prije nego što uđu u organizam. Kada je sluznica suha ili oštećena, virusima je lakše probiti se u tijelo.
Još jedan faktor je smanjena razina vitamina D tijekom zime, zbog manje sunčeve svjetlosti. Taj vitamin ima važnu ulogu u jačanju imuniteta, pa niže razine dodatno povećavaju osjetljivost na infekcije.
Zaključak je da prevencija prehlade ne leži u izbjegavanju hladnoće, već u higijenskim mjerama poput redovitog pranja ruku, prozračivanja prostorija i jačanja općeg imuniteta.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr/net.hr
