Copernicus Climate Change Service (C3) objavio je da je protekli mjesec bio najtopliji lipanj otkad se mjeri temperatura zraka. Tako je prosječna globalna temperatura u lipnju bila za jedan Celzijev stupanj viša od klimatološkog prosjeka. Još je ekstremniji bio lipanj u Europi jer je prosječna temperatura bila čak dva Celzijeva stupnja viša nego što je uobičajeno, piše Jutarnji list.
– C3S je servis koji daje informacije o klimi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti za Europu i ostatak svijeta. Temelji se na istraživanjima koja se provode u sklopu svjetskog klimatskog istraživačkog programa, a prema pravilima koja definira globalni klimatski opservacijski sustav. Prema ovom izvoru, prošli je lipanj bio najtopliji od 1880. godine do danas. Informacija da je lipanj najtopliji ne iznenađuje, s obzirom na gotovo svakodnevna izvještavanja diljem Europe o mjerenim visokim temperaturama. Interesantno je da je odstupanje gotovo cijeli Celzijev stupanj veće od dosadašnje najveće anomalije – rekla je klimatologinja Lidija Srnec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Prošli tjedan bio je posebno ekstreman u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Švicarskoj i Austriji koje su se našle na udaru toplog zraka iz Afrike. Pali su i neki temperaturni rekordi, pa je tako kod francuskog grada Nimesa 28. lipnja izmjereno 45,9 Celzijevih stupnjeva.
– U Hrvatskoj je protekli mjesec posvuda bio znatno topliji od prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na 30-godišnje razdoblje od 1961. do 1990. bila su između dva u Komiži i 4,7 Celzijevih stupnjeva u Pargu. Prema raspodjeli percentila temperature zraka, istok Hrvatske i neki dijelovi uz obalu bili su vrlo topli, a ostatak zemlje ekstremno topao – pojasnila je Lidija Srnec.
Osvrnula se i na analizu europskih znanstvenika koji su ustvrdili da su toplinski valovi sada pet puta vjerojatniji nego u prošlosti.
– Učestalost toplinskih valova i drugih ekstremnih vremenskih događaja danas je vjerojatnija nego u prošlosti. Naime, istraživanja su pokazala da s globalnim zatopljenjem raste vjerojatnost učestalosti ekstremnih događaja, njihov intenzitet i trajanje. Samim time u budućnosti su vjerojatniji intenzivniji toplinski valovi – naglasila je Lidija Srnec.
– Osim porasta srednjih temperatura zraka, očekuje se i porast maksimalnih, ali i minimalnih temperatura te broja toplih i vrućih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 i 30 Celzijevih stupnjeva), odnosno dana s toplim noćima (minimalna temperatura se ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva). To znači da ljeti možemo očekivati veći broj toplinski neugodnih dana za ljude – istaknula je Lidija Srnec.
vzaktualno.hr / jutarnji.hr
