Prema podacima kojima raspolaže Upravni odjel Varaždinske županije, na području županije postoji 68 329 hektara poljoprivrednog zemljišta, od toga je 96,2 posto u privatnom vlasništvu, dok je ostatak u vlasništvu Županije. Prema podacima, oko 6 512 hektara zemljišta je zapušteno ili neobrađeno, odnosno 9,53 posto.
Osim što je to jedan neiskorišteni poljoprivredni potencijal, zbog zapuštenih zemljišta šire se i bolesti. Na to je upozorio županijski vijećnik Krešimir Horvat na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, koji je istaknuo kako vinogradari imaju velikih problema s fitoplazmom zbog zapuštenih zemljišta, što se ujedno odrazilo i na prihode grožđa u ovogodišnjoj berbi.
Iako su takvi problemi u ingerenciji jedinica lokalnih samouprava, vijećnik Horvat upitao je župana Stričaka da li Županija može pokrenuti nekakvu vrstu inicijative da se tome stane na kraj.
Kako je objasnio župan, razloga za zapuštena, odnosno neobrađena zemljišta ima više. Naime, prvenstveno su tu nesređene zemljišne knjige, staračka domaćinstva u ruralnim područjima i male parcele.
- Koji je model da mi potaknemo vlasnike tih malih parcela da prodaju ili okrupne, o tome bi svakako bilo dobro da prozbori ova Županijska skupština. Mi kao Županija potičemo okrupnjavanje tih posjeda. Svatko tko kupuje, dobiva određeni iznos financijskih sredstava - rekao je župan.
Naime, Varaždinska županija već godinama dodjeljuje potpore male vrijednosti za, između ostalog, okrupnjavanje i povećanje poljoprivrednog zemljišta. Potpore se dijele u svrhu povećanja ukupnih poljoprivrednih površina na poljoprivrednom gospodarstvu i to 331,80 eura odnosno 2.500,00 kuna po 1 ha, te 464,52 eura (3.500,00 kn) po 1 ha poljoprivrednog zemljišta kupljenog u svrhu okrupnjavanja postojećih parcela.
Župan Stričak rekao je kako razmišljaju o tome da, kako kaže, okrenu ploču.
- Da potičemo da vlasnici ili posjednici tog zemljišta prodaju prvom posjedniku ili korisniku do sebe. Ne da potičemo kupnju onom tko kupuje, nego onom tko prodaje. Ali da proda prvom do sebe. Na taj način bi možda lakše došli do tih nekih većih parcela i do okrupnjavanja naših poljoprivrednih površina. To je jedna od ideja. Možda bi dalo veći efekt jer ovo zasad ide jako sporo - objasnio je Stričak.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
