Uz štednju u bankama, stambenim štedionicama i trećem mirovinskom dobrovoljnom stupu, Hrvati cijene nekretnine i češće su vlasnici stanova i kuća nego što su to stanovnici razvijenijih zemalja, piše Slobodna Dalmacija, a prenosi Poslovni.hr.
Inače, dobrovoljna mirovinska štednja je svakako dobar izbor za svakog tko misli o svojoj budućnosti, a prinosi su veći od kamata na štednju u bankama. Uz to, država građane potiče na ovakvu štednju tako da im dodaje 15 posto od uplaćene štednje godišnje.
Da su Hrvati toga itekako svjesni, pokazuju i podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga prema kojima je krajem svibnja ove godine u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine.
Ipak, banke su i dalje najčešći način štednje građana koji su početkom svibnja ove godine u njima imali 229 milijardi kuna.
S obzirom na to da su posljednjih godina kamate na štednju vrlo niske, Hrvati su svoj novac sve više počeli čuvati na tekućim i žiro računima. Taj novac, koji se može odmah povući, trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna.
Iako Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina, nisu bogati i dobrostojeći kako bi se moglo zaključiti, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura.
Prema podacima iz ankete o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela Hrvatska narodna banka 2017., a čiji su rezultati objavljeni u listopadu prošle godine, procijenjeni medijan štednje u bankama za kućanstva iznosi samo 300 eura. To znači da polovica svih kućanstava ima u bankama manje od te svote, a polovica ima više od 300 eura. Taj medijan niži je nego u Sloveniji gdje iznosi 1000 eura, Slovačkoj s 2000 eura te u Poljskoj gdje iznosi 2800 eura.
Za Europom kaskamo i prema bruto dohotku kućanstava. Naime, u Hrvatskoj taj medijan iznosi 8400 eura, dok procjena medijana za Europu iznosi 31 tisuću eura.
Rezultati ankete HNB-a pokazali su da nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, a prosječna vrijednost iznosi 113.700 eura, dok je udio financijske u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto.
vzaktualno.hr / poslovni.hr
