Sjednica Hrvatskoga sabora u četvrtak je nastavljena raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a u raspravi je uime Kluba HDZ-a sudjelovao zastupnik Siniša Jenkač.
Cilj je izmjenama i dopunama Zakona uskladiti pojedine odredbe s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kako terminološki, tako i suštinski.
„Posljednjih godina na razini Europske unije ukazala se potreba da se onemoguće nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom do kojih dovodi činjenica da u tom lancu sudjeluju strane s nejednakom gospodarskom snagom”, kazao je Jenkač podsjetivši da je Hrvatski sabor 2017. godine donio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Naglasio je da značajnu pregovaračku snagu imaju kupci koji su ostvarili ukupni godišnji prihod od 15 milijuna kuna ili više.
„Dosadašnjim zakonom kao značajna pregovaračka snaga bili su definirani trgovci s ukupnim godišnjim prihodom od 50 milijuna kuna kao nižom razinom, odnosno 100 milijuna kuna ili više kao višom razinom. Do donošenja zakona poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija bili su u naročito nepovoljnom položaju. Svrha zakona je suzbijanje nepoštenih trgovački praski koje su suprotne dobrom poslovnom ponašanju. U praksi dolazi do iskorištavanja gospodarske snage i položaja jedne strane, prije svega kupca, u poslovnom odnosu, pri čemu se drugoj strani nameću nesrazmjerne obveze te sudionici u gospodarskom odnosu dolaze u neravnopravan položaj i među njima se gubi ravnoteža u pravima i obvezama”, rekao je zastupnik Jenkač.
Istaknuo je da se nametnula nužnost uvođenja zaštite od nepoštenih trgovačkih praksi poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije te da se, prije svega, radi o zaštiti poljoprivrednika, malih i srednjih poduzetnika i malih i srednjih poduzeća u preradi.
„Izmjenama i dopunama Zakona usklađuju se pojmovi s direktivom, primjerice izrazi „otkupljivač, prerađivač, trgovac“ zamjenjuju se izrazom „kupac“, a usklađuju se i drugi pojmovi. Mijenja se i obuhvat proizvoda na način da s proširuju proizvodi na koje se odnosi ovaj zakon, i na neprerađene poljoprivredne proizvode. Detaljnije se regulira pisani ugovor kupca i dobavljača, a proširuje se popis nepoštenih trgovačkih praksi s dosadašnjih 33 na 43, čime su u Zakon uključene sve nepoštene prakse popisane u Direktivi”, kazao je Jenkač i nastavio:
„Tako se kao nepoštena trgovačka praksa određuje nepostojanje pisanog ugovora između kupca i dobavljača ili postojanje istog, ali sastavljenog protivno ovom Zakonu. Određuju se tako i plaćanja koja nisu jasno istaknuta ili specificirana na računu ili otkupnom bloku, opći uvjeti poslovanja kupca koji nisu u skladu s ovim Zakonom, mogućnosti jednostranog raskida ili izmjene ili otkaza ugovora od strane kupca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovnih razloga za raskid, nesrazmjerno visoke ugovorne kazne, plaćanje dobavljača u rokovima duljim od propisanih, otkazivanje dobavljaču narudžbe pokvarljivih proizvoda i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, traženje od dobavljača plaćanja koja nisu u vezi s prodajom poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, traženje dobavljača plaćanja naknade za usluge pružene, ali nisu bile ugovorene, traženje plaćanja naknade za propadanje ili gubitak poljoprivrednih prehrambenih proizvoda do kojeg je došlo nakon što su ti proizvodi prešli u vlasništvo kupca čime kupci pokušavaju rizik poslovanja prebaciti na dobavljače, traženje naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda u ponudu kupca te druge prakse čiji je cilj poboljšavanje položaja kupca, a na štetu dobavljača iskorištavanjem jačeg položaja kupca u odnosu na dobavljača.”
Zastupnik Jenkač naglasio je da je posebna pažnja posvećena zaštiti identiteta prijavitelja nepoštenih praksi te da su izmijenjene i odredbe o kažnjavanju kupca koji se u svom poslovanju koriste nepoštenim trgovačkim praksama. Dodavši da su prihvaćeni i prijedlozi s terena, kazao je da bi javnost trebalo informirati o prekršiteljima i njihovom kažnjavanju, kako bi ih se i na taj način spriječilo da nastave s nepoštenom praksom.
„Ovaj zakon dugo je bio u ladici SDP-ove Vlade koja nije imala snagu donijeti ovaj Zakon jer su se zalagali u to vrijeme za liberalno tržište, nisu bili toliko zainteresirani za zaštitu malih poljoprivrednika. U vrijeme izglasavanja zakona o OPG-u napustili su sjednicu Hrvatskog sabora”, rekao je zastupnik Jenkač i zaključio:
„Čestitam Vladi Republike Hrvatske što je 2017. smogla snage i donijela ovaj zakon te što se usklađuje s direktivom Europske unije. Ovaj zakon dat će veću snagu našim poljoprivrednim proizvođačima i uvest će red na tržište poljoprivrednim proizvodima.”
vzaktualno.hr