Aktualno.hr - Čitaj, slušaj, gledaj!
  • Naslovna
  • Politika
  • Gospodarstvo
  • Sport
  • Događanja
  • Crna kronika
  • Hrvatska i svijet
  • PR članak
  • Lifestyle
  • Video
  • Arhiva
  • Home
  • Događanja
  • Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj? Struka pokušava naći rješenja na okruglom stolu u Varaždinu

Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj? Struka pokušava naći rješenja na okruglom stolu u Varaždinu

Događanja
9. srpnja 2025.
Alenka Kučić
222
Share
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Hrvatska poljoprivredna komora nastavila je serijal stručnih okruglih stolova vezanih uz problematiku proizvodnje i organizacije proizvodnje te stanja na tržištu u Republici Hrvatskoj pa je tako u srijedu u Varaždinu organizirala okrugli stol pod nazivom „Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj".

Kako je naglašeno, poljoprivredni stručnjaci se slažu da u „tvornici pod vedrim nebom" nije lako proizvoditi jer bi za proizvodnju povrća i voća, zbog klimatskih promjena, trebali imati sve više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža, navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, ali i udruživanje ili kooperacije. Naročito je važan ljudski rad kojega kronično nedostaje i koji je sve teže naći na tržištu rada.

Zato dugi niz godina imamo ogromne oscilacije u proizvodnje voća i povrća (iako su površine koliko toliko stabilne), dok klimatske promjene, česte vremenske nepogode svako proljeće i ljeto donose slike sa plantaža sa uništenom proizvodnjom. Stalno imamo i situacije da usitnjeni mali proizvođači, usred sezone, ne mogu svoju robu prodati, pa je uništavaju, onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. O cijenama voća i povrća gotovo svakodnevno govore ankete među potrošačima – one su astronomske, a kvaliteta u trgovinama i na tržnicama često vrlo upitna. Potrošači se s pravom pitaju zašto dajemo i ulažemo tolike poticaje u poljoprivredu, a nemamo dovoljno jeftinog povrća.

I predsjednik HPK, Mladen Jakopović istaknuo je da klimatske promjene snažno utječu upravo na ove dvije grane poljoprivrede.

- Međutim, za razliku od ratarstva, u voćarstvu i povrtlarstvu postoje mogućnosti prilagodbe. Moramo sagledati gdje smo kao država možda pogriješili, koje su negativne strane članstva u Europskoj uniji te kakvu pomoć možemo očekivati od lokalne i regionalne samouprave, države i europskih fondova. Trenutačno ne postižemo ni 50 posto samodostatnosti u voću i povrću, što je zabrinjavajuće, osobito u sektoru voćarstva gdje smo nekada bili gotovo potpuno samodostatni – rekao je Jakopović.

Dodao je da je zbog klimatskih promjena i zajedničkog europskog tržišta iluzorno očekivati da ćemo biti potpuno samodostatni u svim kulturama.

- U nekima jesmo, primjerice u proizvodnji mandarina, gdje smo tradicionalno jaki, ali u drugima, poput jabuka, bilježimo ozbiljan pad. Upravo zato želimo čuti prijedloge stručnjaka iz prakse što možemo i trebamo učiniti kako bismo poboljšali stanje. Osim toga, brojni poljoprivrednici ističu probleme s divljači, s vranama, srnama i drugim životinjama koje uzrokuju štetu. O tome smo razgovarali i u Ministarstvu poljoprivrede, koje je nadležno i za lovstvo, šumarstvo i poljoprivredu. To su područja gdje se nadležnosti preklapaju. Konkretno, vrane spadaju u kategoriju djelomično zaštićenih vrsta, ali postoje preporuke lovaca i Ministarstva zaštite okoliša kako bi se moglo pomoći poljoprivrednicima – izjavio je Jakopović.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu o zaštitu okoliša Dragutin Vincek istaknuo je da je Varaždinska županija rascjepkana, s brojnim malim površinama te da su ljudi kroz stoljeća bili prisiljeni okretati se kulturama koje su mogle ostvariti malo veći prinos, a povrćarstvo je bilo temelj.

- U odnosu na Republiku Hrvatsku, Varaždinska županija se još koliko-toliko bavi povrćarstvom, a podsjećam na varaždinsko zelje i ludbreški hren koji su glavne kulture s kojima se ponosimo i po kojima smo prepoznatljivi. Drago nam je, stoga, što je Komora organizirala ovakav skup ovdje na sjeveru Hrvatske. Varaždinska županija i vidovečko područje su bazen tog povrćarstva. Kao jedinica lokalne samouprave činimo sve što je u našoj moći zadnjih 20 i više godina, kako bi proizvođačima olakšali i omogućili daljnje bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Pitanje kako povećati poljoprivrednu proizvodnju puno je šire, radi se o stavu kako Republike Hrvatske, tako i društva u cjelini – želimo li mi to i u kojoj mjeri, je li problem u novcu ili ne – naglasio je pročelnik.

- Kada je riječ o samodostatnosti, napravili smo statističke podatke i kompariramo li samo proizvodnju i potrošnju u Varaždinskoj županiji, mi smo u velikom broju poljoprivrednih proizvoda koji se koriste samodostatni, a negativni smo kad je riječ o mlijeku, mesu goveđem i svinjskom. Tu nemamo dovoljno proizvodnje jer stočarstvo, usprkos svim nastojanjima Varaždinske županije da pomogne oko toga, i dalje pada – rekao je Vincek.

Među sudionicima okruglo stola je i Matija Erhatić, predsjednik Udruge podravskih proizvođača povrća koji je kazao da se u tom dijelu Lijepe naše povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike.

- Povećava se i ukupna proizvodnja povrća samim time što se i ukupna sezona produžila. Postali smo područje koje proizvodi povrće cijelu godinu – riječ je o plasteničkoj proizvodnji pa smo tako počeli proizvoditi cvjetaču, kupuse i kelj preko zime. To prije nekoliko godina nije bilo moguće, a zbog klimatskih promjena jednim nam se dijelom omogućilo da proizvodimo tijekom cijele godine. To je povećanje za sve proizvođače, ali još se nisu svi prilagodili tome. U našoj Udruzi je trenutačno oko 160 članova, a najveći su nam problemi zabrana nekih osnovnih aktivnih tvari koje nam trebaju, dok se ne nađe adekvatna zamjena ili će opet doći do promjene kultura i morat će se proizvoditi ono što se proizvoditi može – izjavio je Erhatić.

Upravitelj Proizvođačke organizacije Jabuka HR, Luka Cvitan, istaknuo je da su proizvođači lani bili suočeni s ekstremno dugim periodom bez kiše i s iznimno visokim dnevnim temperaturama koje su prelazile 40 stupnjeva, dok noćna temperatura također nije značajno padala.

- To je značajno utjecalo na nemogućnost fotosinteze kod jabuke, odnosno upijanja iz sustava navodnjavanja i generalno samog gojenja ploda. Ta suša ostavila je enormne posljedice na konačnoj bilanci proizvodnje, otprilike 30 do 40 plodova već je palo u tim ekstremima u srpnju i kolovozu. Uskladišteno je gotovo 30 do 40 posto manje nego što se očekivalo u toj berbi, međutim suša je ostavila i posljedice na skladištu pa smo prilikom sortiranja i pakiranja bacili dodatnih 30 do 40 posto plodova. Slična situacija je bila i u ostatku Europe pa se svi mi u cijelom ovom dijelu Europe susrećemo s velikom nestašicom jabuka. Izuzetno je visoka cijena u nabavi ili se generalno ne može nabaviti. Mi kao proizvođač smo među jedinim subjektima na tržištu koji još ima domaću proizvodnju na skladištu i pitanje hoćemo li se uspjeti spojiti s početkom nove proizvodne sezone, odnosno berbe koja se očekuje sredinom kolovoza sa sortom gala, a potom i ostalih sorti koje kreću tijekom rujna – upozorio je Cvitan.

Istaknuo je kako se proizvođači boje ponavljanja prošlogodišnjeg scenarija te da misle da će i ove godine proizvodnja jabuke biti gotovo prepolovljena, što zbog utjecaja suše i vrućina, što zbog utjecaja mraza koji je ostavio posljedice u određenim županijama.

- Također, bio je i dug period kišnog i hladnog vremena koji je ostavio posljedice na nemogućnosti vršenja zaštite na voćnjacima gdje se mi sada na glavnini proizvodnih lokacija suočavamo s osnovnom proizvodnom bolesti jabuke - fuzikladij jer jednostavno zbog svih zabrana koje je Europa donijela glede određenih sredstava, adekvatna zaštita se nije mogla napraviti u vrijeme cvatnje i veliki postotak fuzikladija, odnosno krastavosti je trenutno na plodovima – rekao je Cvitan.

Kako ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, za proizvodnju povrća u Hrvatskoj se koristi manje od 1 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, pa proizvodnja povrća daje mali doprinos ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (u razdoblju 2018.-2023. prosječan udio vrijednosti povrća u ukupnoj vrijednosti proizvodnje iznosio je tek 5,6 posto). Glavnina proizvodnje povrća dolazi iz intenzivnog uzgoja i to 79 posto, a jedan od izazova rastu ovoga sektora predstavlja smanjenje površina namijenjenih uzgoju povrća, posebice u intenzivnoj proizvodnji koje su u posljednjih pet godina smanjene za 18 posto. Ističu da bi bilo dovoljno još svega 10.000 hektara za postizanje samodostatnosti, s kojom smo sada na manje od 50 posto.

Kada pak je riječ o voćarstvu, Hrvatska je postala zemlja dominantna u proizvodnji oraha i lješnjaka, dok površine nekad najvažnijeg voća - jabuka i mandarina padaju.

ak/vzaktualno.hr

Alenka Kučić 24454 Posts   0 Comments

Prethodna Vijest

Ovog vikenda u Svibovcu Podravskom proslava svetog Bededikta – uz bogat kulturno-zabavni program
Događanja
2025-07-09

Sljedeća Vijest

Iz trgovina se povlači mješavina smrznutog voća - može oštetiti sluznicu usne šupljine
Hrvatska i svijet
2025-07-09
Izdvojeno
Kod ribnjaka u blizini Male Subotice pronađen mrtav muškarac – sumnja se u nasilnu smrt
Crna kronika
9. srpnja 2025.
Alenka Kučić
Čakovec kreće s izgradnjom autobusnog stajališta u Ivanovcu
Događanja
9. srpnja 2025.
Siniša Kalajdžija
Projekt rekonstrukcije vatrogasnog doma u Martijancu ostvario maksimalnu potporu od 2 milijuna eura
Gospodarstvo
9. srpnja 2025.
Alenka Kučić
U prvih šest mjeseci Varaždinska županija među najboljima u kontinentalnom turizmu
Događanja
9. srpnja 2025.
Alenka Kučić
Video & fotogalerija
FOTOGALERIJA Sedamdesetak varaždinskih višebojaca uživalo u kupanju, druženju i zabavi u Novom Vinodolskom
Fotogalerija
7. srpnja 2025.
Antunovo v Marofu: Tradicija, glazba i zabava ispunili gradske ulice i u nedjelju, ali brojnih sadržaja ima još!
Fotogalerija
17. lipnja 2025.
Povijest Krapine na malo drugačiji način…..
Fotogalerija
8. lipnja 2025.
FOTOGALERIJA Počela Maturantika: Stotine veselih maturanata prošetale Varaždinom
Fotogalerija
21. svibnja 2025.
FOTOGALERIJA Na Uskrsni ponedjeljak, dječje veselje ispunilo Park Velika graba u Sračincu
Fotogalerija
22. travnja 2025.
Aktualno.hr - Čitaj, slušaj, gledaj!

© 2025 Vox media d.o.o. – za marketing i komunikaciju

Impressum
Uvjeti i pravila korištenja | Izjava o privatnosti i sigurnosti podataka
Cjenik oglašavanja

  • Developed by Online-press ltd.

Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u Uvjeti i pravila korištenja i Izjava o privatnosti i sigurnosti podataka

Powered by  GDPR Cookie Compliance
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Neophodni kolačići

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.