Svibanj nas je, osobito u svojem zadnjem tjednu, podsjetio da smo još u proljeću - i zbog promjenljivog vremena s povremenom kišom i pljuskovima, osobito u unutrašnjosti, i zbog temperature oko prosjeka za doba godine ili čak ponegdje malo niže od toga. Slično će se nastaviti i u prvim danima lipnja, kada prema klimatološkoj podjeli počinje ljeto. Klimatološko ljeto traje od 1. lipnja do 31. kolovoza, a to razdoblje definirano je zbog lakše analize i usporedbe podataka. Pravo, astronomsko ili kalendarsko, ljeto počinje ove godine 20. lipnja 2020. u 23:44 po lokalnom vremenu.
Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti toplije od višegodišnjeg prosjeka (1981. - 2010.) uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u sva tri ljetna mjeseca izgledno iznadprosječno toplo, a pozitivno odstupanje od prosjek moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru, osobito u istočnim krajevima. Također, u cijeloj Hrvatskoj ne može se isključiti pojava toplinskih valova, to jest niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje. Rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša (u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine). Međutim, prognoza toplinskih valova ne može se dati na sezonskoj skali, već tijekom ljeta valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće vremensko razdoblje (nekoliko dana unaprijed, najviše tjedan) koje će sadržavati upozorenje na vrućinu odnosno toplinski val, bude li potrebno. Iznadprosječnu toplinu, uglavnom nakratko, mogu prekidati prodori hladnijeg zraka (npr. uslijed prolaza hladne fronte) uz pad temperature na vrijednosti oko prosjeka ili čak niže od toga.
Prognoza količine oborine, osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja.
Ukupna sezonska količina oborine za ovo ljeto predviđa se manja od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u lipnju lokalno moguća i količina oborina bliža mjesečnom prosjeku, dok je u srpnju i kolovozu moguć i izraženiji manjak. Kako su tijekom ljeta pljuskovi uobičajena pojava, njihova rasprostranjenost i intenzitet uvelike će određivati raspodjelu i količinu oborine. Stoga, iako se predviđa količina kiše manja od uobičajene, nije isključena pojava lokalno izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, odnosno grmljavinskog nevremena s većom količinom kiše u kratkom vremenu, što ide u prilog nejednolikoj raspodjeli kiše na području Hrvatske.
Na kraju treba još jednom naglasiti da lokalni faktori (orografija, blizina mora,...) ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika, pa su prognoze za kraća vremenska razdoblja pouzdanije. Stoga treba svakodnevno pratiti službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska nevremena ili upozorenja na toplinske valove.
Napomena: Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonsku prognozu izrađuje Služba za vremenske analize i prognoze DHMZ-a. Prognoza se ponajprije odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i raspoloživi prognostički materijali meteoroloških službi Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC - Japanska meteorološka agencija).
Također, sezonska prognoza za ljeto 2020. u skladu je s prognozom klimatskog foruma za jugoistočnu Europu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran MedCOF kojih je i Hrvatska članica.
vzaktualno.hr / DHMZ