Rađanje djece sve se više pomiče prema kasnijim godinama života, a taj trend više nije iznimka, već novo europsko pravilo. Žene diljem Europske unije u prosjeku postaju majke gotovo u tridesetoj godini, a sličan obrazac sve je izraženiji i u Hrvatskoj. Iako se često govori o “odustajanju od roditeljstva”, stručnjaci upozoravaju da se zapravo ne radi o gubitku želje za djecom, već o odgađanju s dugoročnim demografskim, društvenim i zdravstvenim posljedicama, piše Večernji list.
Prema aktualnim europskim statistikama, žene u Europskoj uniji danas postaju majke u prosjeku s 29,8 godina, što je gotovo godinu dana kasnije nego prije deset godina. Raspon je pritom velik - od 24,7 godina u Moldaviji do čak 31,8 godina u Italiji.
Iako se često stvara dojam da mlade generacije sve manje žele djecu, demografi upozoravaju da stvarnost nije tako jednostavna. „Zapravo se radi o čekanju“, ističe Ester Lazzari, demografkinja sa Sveučilišta u Beču, specijalizirana za plodnost, a prenosi Večernji list. Dodaje kako se idealna veličina obitelji kroz desetljeća gotovo nije promijenila, ali se promijenilo vrijeme u kojem ljudi smatraju da su spremni za roditeljstvo.
Sličan trend jasno je vidljiv i u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, gotovo polovica sve rođene djece bila su prvorođenci, dok je udio drugorođene i trećerođene djece znatno manji. Istodobno, dob majki pri prvom porodu kontinuirano raste. Dok su žene 1971. godine prvo dijete u prosjeku rađale s 22,6 godina, danas se ta granica pomaknula na 29,7 godina. Prosječna dob majki pri porodu općenito narasla je na 31,2 godine.
Dugoročni podaci pokazuju i snažan pad broja vrlo mladih majki. Udio djevojaka koje su rađale između 15. i 19. godine života pao je s više od 15 posto početkom 1970-ih na tek 1,9 posto u 2023. godini. Istodobno raste broj žena koje rađaju nakon 40. godine, što dodatno potvrđuje pomicanje reproduktivnog razdoblja.
Razlozi za ovaj trend višestruki su. Prema riječima stručnjaka, mladi Europljani sve češće prvo žele završiti obrazovanje, osigurati financijsku stabilnost, riješiti stambeno pitanje i izgraditi stabilne partnerske odnose. Za razliku od ranijih generacija, formiranje obitelji više nije prioritet u ranim dvadesetima, već se sve češće odgađa do kasnih dvadesetih ili ranih tridesetih godina.
Takav pomak, upozoravaju stručnjaci, nosi i određene zdravstvene rizike. Biološki gledano, plodnost se s godinama smanjuje, pa se dio parova suočava s problemima upravo onda kada se osjećaju „spremnima“ za djecu. To djelomično objašnjava snažan rast liječenja neplodnosti u Europi – samo u 2021. godini provedeno je više od 1,1 milijun ciklusa potpomognute oplodnje u gotovo 1.400 klinika.
Zaključno, stručnjaci naglašavaju da Europa ne svjedoči nestanku želje za djecom, već dubokoj promjeni životnih prioriteta i društvenih okolnosti.
Foto: ilustracija
vecernji.hr/vzaktualno.hr
