Na sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, održanoj u srijedu, prihvaćeno je izvršenje proračuna za prošlu te rebalans za ovu godinu.
U 2020. godini je Krapinsko-zagorska županija, uključujući i proračunske korisnike (32 osnovne škole, 9 srednjih škola, 6 zdravstvenih ustanova te Zavod za prostorno uređenje, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Zagorska razvojna agencija i Dom za žrtve nasilja “Novi početak”), ostvarila ukupne prihode i primitke, uvećano za preneseni višak iz prethodnog razdoblja, u iznosu od 844,8 milijuna kn što je 85 % godišnjeg plana koji je iznosio 989,5 milijuna kn. S druge strane, ukupni rashodi i izdaci u 2020. godini, uključujući proračunske korisnike, ostvareni su u ukupnom iznosu od 885 milijuna je 89 % godišnjeg plana koji je iznosio 989,5 milijuna kn. Manjak je posljedica manjka u poslovanju zdravstvenih ustanova, prvenstveno OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana te SB Krapinske Toplice.
Prvom izmjenom proračun Županije je sada 250,4 milijuna kn što je za 12,1 milijun kn ili 5 % više u odnosu na prethodni plan koji iznosi 238,3 milijuna. Rebalans proračuna pojasnio je župan Krapinsko-zagorske županije SDP-ov Željko Kolar.
-Rebalans proračuna vrlo je jednostavna logika. Naš proračun za 2021. godinu je bio oko 238,3 milijuna kuna i mi ga sad povećavamo za otprilike 12,1 milijun kuna, znači 250,4 milijuna kuna.
Povećavamo proračun iz dva razloga. Prvi je što idemo preko Fonda solidarnosti zatražiti povrat sredstava koje smo prošle godine uložili za sanaciju škola i za sanaciju škola od ovog potresa 29. prosinca te izgradnju nove područne škole u Lazu Bistričkom koja je nakon prvog potresa imala narančastu pa crvenu naljepnicu, ali je bila spremna za adaptaciju. Takozvani petrinjski potres je doveo do toga da su statičari rekli da školu moramo srušiti i idemo sasvim drugačijim postupkom. To je negdje oko 5 milijuna kuna, 3,5 milijuna su štete na školama u petrinjskom potresu, a 2,1 milijun kuna smo mi platili iz našeg proračuna u 2020. godini za tzv. zagrebački potres 22. ožujka koji je pogodio našu županiju. Sada postoji mogućnost da si ta sredstva povratimo i to je osnovni razlog rebalansa proračuna -kazao je Kolar.
Dodajom i da su s 2,1 milijun kn povećane doznaka sredstava za projekte provođene u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim vrijednostima na području KZŽ (EU sredstva). Rebalans proračuna napravljen je da se po potrebi na nekim stavkama može hitno intervenirati naglasio je Kolar.
-Ono što smo sad napravili rebalansom proračuna, ostavili smo si neke stavke da možemo, bude li potrebe, dodatno intervenirati. U proračunu imamo osigurano 15 milijuna kuna za nadoknadu štete za obnovu, onih 20-ak posto koje moramo osigurati u proračunu, a procijenjena šteta nakon drugog kruga je već sad za 2 milijuna manja i vjerojatno će tu biti dovoljno prostora za povlačenje nekog novca da ga možemo investirati - zaključio je župan. Rebalans proračuna u konačnici je prihvaćen uvjerljivom većinom glasova.
Kao što je u nekoliko navrata istaknuto potresi koji su nanijeli značajne štete na području Krapinsko-zagorske županije uvelike su utjecale na nepredviđene troškove.
Iz županijske proračunske zalihe za siječanj i veljača ove godine po 50 tisuća kuna isplaćeno je za pomoć pri ublažavanju posljedica i sanaciji šteta nastalih potresom 29. prosinca 2020. godine Sisačko-moslavačkoj županiji te gradovima Sisku, Petrinji i Glini. 400.000 kuna je pomoć za kupnju opreme za skrb pacijenata oboljelih od COVID-19 Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice.
-Na žalost, imamo zakon koji regulira da je naša rezerva vrlo mala i pokrenuli smo postupak da se ide u izmjenu Zakona jer kod velikih elementarnih nepogoda vi, zapravo, morate ići ili u hitan rebalans proračuna da bi mogli intervenirati ili iz rezerve. Znate da je 29. prosinca bio veliki potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku i dio naše županije i sva pomoć koja je išla za Sisačko-moslavačku županiju je išla iz rezerve. Znači, 200 tisuća kuna – po 50 tisuća za Sisak, Glinu i Ptetrinju te za Sisačko-moslavačku županiju, a i kontejneri koje smo kupili za to područje su išli iz rezerve - pojasnio je župan.
U informacije o općem stanju sigurnosti na području Krapinsko-zagorske županije za 2020. godinu istaknuto je da se povoljno stanje odnosi na stanje kriminaliteta, prekršaje protiv javnog reda i mira, stanje sigurnosti u cestovnom prometu i na državnoj granici, a u prilog tome govore podaci da PU krapinsko-zagorska ima gotovo za polovicu manje kaznenih djela na 100.000 stanovnika od državnog prosjeka, dok ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 82,3 % i najveća je unazad 10 godina. U prometu su smrtno stradale četiri osobe, što je najmanje unazad deset godina.
Sa zakonskim izmjenama usklađeni su Statut Krapinsko-zagorske županije i Poslovnik o radu Županijske skupštine. Skupština će umjesto 41 imati 37 vijećnika, a župan jednog zamjenika umjesto dva. U slučaju nastupanja posebnih sjednice Skupštine iznimno se mogu održavati elektroničkim putem.
U Izvješću o radu u drugoj polovici 2020. godine župan Željko Kolar istaknuo je da Krapinsko-zagorska županija kontinuirano provodi projekt „Bajka na dlanu“ koji je koncipiran prema ideji razvoja i promocije Krapinsko-zagorske županije kao jedinstvene prepoznatljive turističke regije te tako nastoji privući pažnju budućih posjetitelja i komunicirati Zagorje kao poželjno i privlačno odredište. Izdvojio je i razvoj cikloturizma u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Što se tiče gospodarstva sufinanciran je rad Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, usluge promidžbe i informiranja, Zagorskog gospodarskog zbora Krapinsko-zagorske županije, regresirane kamate poduzetnicima, dodijeljene potpore Start up tvrtkama, potpore proizvođačima zagorskih mlinaca, sufinanciran rad REGEA-a.
U poljoprivredi su date potpora za pripremu projektne dokumentacije, potpore za uzgoj zagorskog purana, potpore za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda, potpora za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i stavljanje na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na području Krapinsko-zagorske županije.
S ciljem očuvanja i unapređenja kulturnog nasljeđa, seoskih običaja i manifestacija financirana je organizacija manifestacija 100% ZAGORSKO u Rijeci te u Zagrebu.
Krapinsko-zagorska Županijska skupština donijela je i odluku o dodjeli priznanja. Plaketa Krapinsko-zagorske županije za životno djelo dodjeljuje se Sonji Borovčak, a Plaketa za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu
Radiju Stubica d.o.o. i Udruzi pčelara „Nektar“ Konjščina. Plaketa za iznimno postignuće u protekloj godini dodjeljuju se trgovačkom društvu Prostoria d.o.o. i Ivanu Cesarcu. Povelja Krapinsko – zagorske županije dodjeljuje se Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije, Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Ljekarni Krapinsko-zagorske županije, Gradskoj knjižnici Oroslavje, Udruzi hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Zabok, Rajku Bartolinu, Josipu Puhu, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Gornja Stubica, Nevenki Gregurić, Udruzi privatnih šumovlasnika „Hosta“ Kraljevec na Sutli, Davoru Špoljaru, Zdravku Završkom, Antunu Šimuniću, Ladislavu Fruku, Janku Šafranku, Snježani Štefek – Borovčak, Anici Breber-Kucelj i Pučkom otvorenom učilištu Krapina.
Krapinsko-zagorska Županijska skupština donijela je i Strategiju digitalne transformacije županije. Ističe se da Krapinsko-zagorska županija vidi tehnologiju kao instrument za transformaciju poslovanja koja je usmjerena na korisnike i koja osnažuje zajednicu.
U izvješću o stanju vatrogastva, zaštite od požara i Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za područje Krapinsko-zagorske županije za 2020. godinu naglašeno je da je bilo 585 vatrogasnih intervencija – 199 požara, 351 tehnička i 35 ostalih intervencija. Pad je broja intervencija u odnosu na 2019. Inače, u Krapinsko-zagorskoj županiji djeluje 81 dobrovoljno vatrogasno društvo i dvije javne vatrogasne postrojbe.
U izvještaju o izvršenju Plana djelovanja Krapinsko-zagorske županije u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu navodi se da su štete od potresa u ožujku na području Donje i Gornje Stubice te Marije Bistrice 73,5 milijuna kuna.
vzaktualno.hr