Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti
Rezultate istraživanja PISA predstavila je jutros u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ministrica Blaženka Divjak, ustvrdivši da su rezultati Hrvatske na PISA testovima loši.
-Naš trend je stabilan, ali to nije dobra vijest - rekla je ministrica Divjak, a prenosi tportal. PISA je otkrila da hrvatski učenici postižu ispodprosječne rezultate u svim testiranim područjima.
U području čitalačke pismenosti najbolji prosječni rezultat od 555 bodova postigla je Kina, a najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike. Od europskih zemalja najuspješnija je Estonija, zatim Finska te Irska. Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i na 29. je mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).
U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti. U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.
U matematičkoj pismenosti najbolja Kina
Kad je riječ o matematičkoj pismenosti, najbolji prosječni rezultat ostvarila je Kina, a najlošiji rezultat Dominikanska Republika i Filipini. Od europskih zemalja, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija, Nizozemska i Poljska. Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja, piše tportal.
Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4 posto) i djevojčica (31,9 posto). S obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.
Kina najbolja i u području prirodoslovne pismenosti
U području prirodoslovne pismenosti najbolji prosječni rezultat ostvarila su Kina, a najlošiji rezultat postigla je Dominikanska Republika i Filipini. Od europskih zemalja, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija, Finska i Poljska. Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja.
U razdoblju od dvanaest godina u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti. Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27 posto) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24 posto). Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.
S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti. Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.
Cijeli tekst pročitajte ovdje
vzaktualno.hr/tportal
