Na bušotini Kutnjak-1 u tijeku su istražni radovi u polju Lunjkovec Kutnjak koje provodi tvrtka Bukotermal, a kako napreduju radovi provjerili su predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković i vijećnica Općinskog vijeća Općine Legrad Kristina Turk.
Naftno-rudarske radove mjerenja statičkog tlaka i temperature na bušotini Kutnjak-1 izvodit će eksperti iz tvrtke Crosco iz Zagreba, a naručitelj je tvrtka Bukotermal d.o.o., u vlasništvu Varaždinske županije i Općina Mali Bukovec, osnovana s ciljem iskorištavanja potencijala geotermalne energije.
Tvrtka je trenutno u fazi istražnih radova koji uključuju istraživanja geotermalnog potencijala te radove ispitivanja i testiranja već postojećih bušotina, poput navedene Kutnjak-1. Županija i Općina Mali Bukovec zajednički će uložiti 19 milijuna kuna u ovaj projekt istraživanja.
Predsjednik Skupštine Josip Križanić naglasio je kako Županija čvrsto stoji iza ovog projekta.
-Očekujemo da se na ovom mjestu napravi jedna elektrana i dodatne reference koje budu se tu iz ovoga izrodile bitne za plastenike i staklenike. To je ta topla voda koja bi se dodatno iskoristila. Nadamo se će to istraživanje proći u smislu kojeg očekujemo, da dobijemo one performanse koje bi htjeli, a to je toplina, voda koja mora biti i tlak – rekao je Križanić dodajući kako će Županija rebalansom dokapitalizirati Bukotermal s 12 milijuna kuna.
Općinski načelnik Darko Marković objasnio je kako na jesen slijedi remont bušotine Kutnjak 1 i Lunjkovec kao i detaljno ispitivanje i jedne i druge bušotine prilikom remonta.
-Prije remonta morali smo ispitati temperaturu i tlak uzduž cijele bušotine i na temelju tih podataka završiti ćemo glavne projekte koji su pri kraju i zatražiti rudarsku dozvolu od Ministarstva gospodarstva kako bismo mogli napraviti remont. Plan je da se geotermalni potencijal Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije iskoristi u nekoliko faza – rekao je Marković.
Objasnio je kako bi prva faza obuhvaćala korištenje postojećih dviju bušotina napravljenih 70-tih godina maksimalne moguće snage do 2 megavata, a radi se o jednoj manjoj geotermalnoj elektrani na te dvije bušotine od kojih će jedna biti proizvodna, a druga utisna.
U drugoj fazi bušilo bi se pet dodatnih bušotina, tri proizvodne i dvije utisne na koje bi se mogla priključiti nova elektrana od 10-12 megavata. U trećoj bi se fazi koristila toplina iz jedne i druge geotermalne elektrane koju bi poljoprivrednici koristili na način da bi se iz elektrana povukli toplovodi do staklenika koji bi tijekom zimskog perioda grijali staklenike i plastenike.
-Oko 12 megavata električne i pet puta više megavata toplinske energije bit će dostatno da Varaždinska županija postane energetski neovisna. Ima jako puno elektrana i energetskih objekata koji se napajaju iz obnovljivih izvora energije. Upravo to Varaždinska županija želi postati, a naravno da će općine Mali Bukovec i Legrad imati dodatne koristi od toga – rekao je Marković.
Dodao je kako bi glavno ispitivanje trebalo završiti do kraja godine, a već početkom iduće rezultati se predaju ministarstvu nakon čega bi kroz mjesec, dva trebali dobiti ugovor o eksploataciji.
-Pretpostavka je da bi polovicom iduće godine mogli dobiti taj dokument na temelju kojeg bismo onda mogli početi projektirati. Faza projektiranja traje otprilike šest mjeseci do godinu dana, nakon čega može početi gradnja. Gradnja geotermalne elektrane u fazi 1, manje, nije građevinski zahtjevno, tako da ako sve ispadne dobro, krajem 2025. godine elektrana bi mogla početi s radom – objasnio je Marković.
Kristina Turk, općinska vijećnica Općine Legrad istaknula je kako se ovaj projekt nadovezuje na dobru suradnju susjednih općina, Legrada i Malog Bukovca.
-Očekujemo velike koristi za našu općinu i naša naselja. Općina Legrad stoji na raspolaganju za sve projekte kroz raspisivanje javnih natječaja i da i dalje njegujemo dobru suradnju i između dviju županija, Koprivničko-križevačke i Varaždinske. Mi smo poveznica dviju županija – poručila je Turk.
Geotermalna energija je u potpunosti zelena i obnovljiva. Kao takva je prepoznata i od strane Europske unije te će većinu geotermalnih projekata uskoro biti moguće sufinancirati sredstvima Europske unije. Nacionalni plan oporavka i otpornosti također je prepoznao ove projekte te će mnoga sredstva za istraživanja i razvoj biti dostupna i putem tog kanala.
abrkic/vzaktualno.hr
