Kratkovidnost je u svijetu u velikom porastu, te se predviđa da će do 2050. godine gotovo polovica stanovnika biti kratkovidna.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu kratkovidnosti ili miopije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavilo je kako pojava kratkovidnosti raste kroz djetinjstvo, prevencija među mlađom djecom je niža te je u istraživanjima do 2011. iznosila oko 3-5% za 10-godišnju djecu te 20% za djecu između 12 i13 godina života. Također, noviji podaci pokazuju da postoji trend povećanja prevencije miopije u Europi.
Temeljna smetnja osobe s kratkovidnošću je zamagljen vid na daljinu. Djeca s kratkovidnošću mogu se žaliti na poteškoće u jasnom gledanju ploče u učionici, bavljenju sportom, čitanju teksta na televizijskom ekranu ili prepoznavanju lica. Uobičajene pritužbe odraslih mogu, pak uključivati nemogućnost jasnog gledanja prometnih znakova tijekom vožnje ili poteškoće s gledanjem preko sobe u uredu.
Također kratkovidnost možete primijetiti kod osoba koje su se na primjer udubile u nešto, žmire, približavaju se televizoru ili ploči u učionici ili izbjegavaju vožnju noću. Djeca i odrasli se često žale i na glavobolje.
Postoje različiti uzroci pojave i poremećaja kratkovidnosti. Onaj genetski, na kojeg se i ne može utjecati, a u djece raste ovisno o tome jesu li roditelji kratkovidni pa tako djeca koja imaju jednog kratkovidnog roditelja imaju dvostruko veći rizik, dok djeca s oba kratkovidna roditelja imaju peterostruko veći rizik.
Češći oblik pojave je onaj koji je povezan s načinom života, okolinom i navikama.
Jedan od okolinskih čimbenika koji je konzistentno povezan s razvojem miopije je obrazovanje. Pokazalo se da djeca dobi od 7 do 13 godina višeg obrazovnog uspjeha i kvocijenta inteligencije imaju i veće izglede za razvoj kratkovidnosti, pretpostavlja se da je to zbog čitanja, rada za računalom ili mobitelom i slično.
Ali jedan od velikih problema koji je sve učestaliji je preveliko korištenje mobitela, tableta, pa čak i previše gledanje TV-a kod male djece. Čak su pred ekranima i djeca manja od godine dana, što nikako nije dobro za vid. Neki dvogodišnjaci provode više od dva sata dnevno na mobitelima, a roditelji nisu ni svjesni kolika je to opasnost koja utječe na oči i vid.
Prema podacima, 2023. godine je preko 60 posto ljudi imalo pristup mobitelima i u svijetu se taj broj utrostručio u manje od deset godina.
Sve manje vremena djeca provode zajedno, u igri i na otvorenom. Pojedina istraživanja upućuju na to da djeca koja provode više vremena na otvorenom imaju manju vjerojatnost za kratkovidnost, bez obzira na to koliko rade na blizinu ili jesu li im roditelji kratkovidni.
Foto: Ilustracija
vzaktualno.hr
