Saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Josip Križanić, inače i predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, u raspravi o Prijedlogu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda istaknuo je da ide u dobrom smjeru te da će do drugog čitanja biti još bolji. Uz što bržu izradu pravilnika i metodologije, najavio je da će ga Klub HDZ-a podržati.
Križanić je naglasio da se u ovom zakonskom aktu predlaže dodjela pomoći prijavama u Registar šteta te će pomoć biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine. Pomoć se dodjeljuje iz državnog proračuna RH, a može se dodijeliti i iz fondova EU-a.
- Uspostavlja se Registar šteta koji će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete i iznosu štete i takvi podaci predstavljaju prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda. Sam zakon neće tako dugo biti kvalitetan i operativan dok se ne donese nova metodologija za procjenu - rekao je Križanić te dodao da će trebati regulirati neke zakone i pravilnike, posebice vezano uz prevenciju elementarnih nepogoda.
- Na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda imali smo tematsku sjednicu na kojoj se govorilo o regulaciji korita rijeka kao prevenciji izlijevanja. Nije normalno da se 200-injak kilometara voze vreće za zečje nasipe, a istovremeno pijesak imamo u Kupi. Svi se pozivaju na ekološku mrežu Natura 2000 koja nas obvezuje da ne vadimo pijesak i šljunak iz Drave i Save, a to se istovremeno radi sa susjednih strana granice, s bosansko-hercegovačke i mađarske strane. A Mađarska je također dio mreže Natura 2000. S tim šljunkom je izgrađen prometni koridor 5c. U pitanju su milijarde koje smo potrošili, dali drugima. S novom regulacijom i vađenjem šljunka i pijeska ne samo da ćemo spriječiti poplave nego i produžiti plovne putove. Trebalo bi napraviti reviziju Nature 2000 jer je neracionalno zabranjivati intervencije na rijekama kako bi se spasilo deset staništa biljnih i životinjskih vrsta koja rijeka ionako poplavljuje - poručio je Križanić.
Saborski je zastupnik, govoreći o prijedlog Zakona, naveo i nemogućnost s potpunom sigurnošću donositi odluke o cjeniku poljoprivrednih proizvoda i cijenama domaćih životinja potencijalnih predmeta procjene štete.
- Za ubuduće bilo bi dobro da se za takve procjene donesu jedinstvene razredne cijene na početku godine, a prijedlog kojih daje Ministarstvo poljoprivrede, te da se ono koristi bilo izvorom TISUP-om ili Državnim zavodom za statistiku ili od više njih srednjom vrijednošću - kazao je saborski zastupnik te dodao da bi se prijedlogom ovog zakona isključili oštećenici koji su osigurali svoju imovinu, a što je intencija usmjerena prema većoj svijesti svake fizičke ili pravne osobe o važnosti osiguranja imovine.
Križanić je u raspravi istaknuo i problematiku (ne)legaliziranih objekata naglasivši da, s obzirom da je zakon o legalizaciji još uvijek aktualan i još je puno objekata nelegalizirano, od propisane obveze da se naknada štete odnosi samo na legalizirane građevine trebale bi se izuzeti situacije u ruralnim sredinama i sa staračkim domaćinstvima.
- Kad govorimo o ozbiljnoj poljoprivrednoj proizvodnji onda elementarne nepogode ulaze u rizik poslovanja. S druge pak strane od prošle godine postoji mogućnost sufinanciranja od 70 % osiguranja poljoprivredne proizvodnje iz EU-a, a preostali dio mogu pokriti županije, dio JLS-i i vrlo malo ostaje poljoprivredniku. Stoga treba i ovim Zakonom skretati poljoprivredne štete prema osiguranjima - spomenuo je Križanić.
- Na kraju vrlo je važno jasno propisati do u detalje procedure, obrasce i registre tako da su onemogućene bilo kakve naknadne intervencije u sustav i da sve bude maksimalno transparentno, jer često puta imamo žalbe koje odgađaju izvršenje i potvrđivanje šteta od Državnog povjerenstva - zaključio je Križanić najavivši podršku Kluba HDZ-a Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
vzaktualno.hr
