U Hrvatskom saboru u četvrtak je održan prvi dio dvodnevne Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ na kojoj je jedan od predsjedatelja i saborski zastupnik iz Varaždinske županije, potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
U nazočnosti člana Europske komisije, povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phila Hogana te potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uvodno je naglasio da je za Hrvatsku, turističku i poljoprivrednu zemlju, Zajednička poljoprivredna politika izuzetno važna za daljnji razvoj s posebnim fokusom na obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima se želi osigurati još veća dostupnost sredstava iz europskih fondova.
Potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Križanić u svom je obraćanju iznio stavove Odbora te istaknuo da nacionalni strateški planovi predstavljaju jedan od ključnih elemenata reformskog prijedloga Europske komisije zamjenjujući postojeće programe ruralnog razvoja i obuhvaćajući sve mjere koje se financiraju ili sufinanciraju iz poljoprivrednog proračuna EU-a: izravna plaćanja, sektorske mjere i mjere ruralnog razvoja. Dodao je da postoji rezerviranost prema namjeri programiranja svih mjera ZPP-a u jedinstvenom strateškom programu i bojazan da sva pravila neće biti poznata na vrijeme, što bi moglo uzrokovati kašnjenje u isplatama potpora poljoprivrednicima u idućem programskom razdoblju. Naglasio je da bi predloženo ograničavanje, odnosno smanjenje, iznosa izravnih plaćanja trebalo biti u nadležnosti država članica koje bi na temelju nacionalnih specifičnosti i strateških planova odlučile o mogućnosti ovog ograničenja.
- Isto obrazlažemo i činjenicom kako su poljoprivredna gospodarstva uglavnom smještena u ruralnim područjima, te u njima osiguravaju mogućnost zapošljavanja, pa time i sprječavaju depopulaciju ovih područja. Republika Hrvatska kao najmlađa država članica najkraće koristi europska sredstva, pa shodno tome i struktura naših poljoprivrednih gospodarstava nije dosegnula razinu starijih država članica što držimo dodatnim obrazloženjem za neograničavanje iznosa izravnih plaćanja, kao i težnja Republike Hrvatske za postupnom samodostatnošću osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Napominjem da sredstva EU-a ozbiljno povlačimo tek posljednje 2-3 godine, za razliku od naših kolega iz Europske unije od kojih ih neki povlače već nekoliko proračunskih razdoblja po 6 godina. A mjeru dobrobiti životinja uveli smo tek ove godine - rekao je Križanić te nastavio da bi definicija „pravog poljoprivrednika“, koja ograničava dodjelu potpore, trebala biti neobvezna za države članice.
- Smatramo da su poljoprivredna gospodarstva i njihovi članovi, osim obavljanja poljoprivredne djelatnosti i čuvari ruralnih područja, a bavljenje poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću, pa i u slučajevima kada ona čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti, pruža im mogućnost osiguravanja dodatnih financijskih sredstava i zadržava ih u ruralnim područjima. Zbog toga bi trebalo dodatno pojasniti predloženu odredbu ili osigurati neobavezujuću primjenu definicije - naglasio je Križanić te dodao da ograničavanje definicije „mladog poljoprivrednika“ samo na nositelja poljoprivrednog gospodarstva također neće poticajno djelovati na zadržavanje mladih poljoprivrednika u poljoprivredi te da, uzimajući u obzir nedostatak radnika za obavljanje poslova u poljoprivredi, definiciju „mladog poljoprivrednika“ treba prilagoditi.
Križanić je iznio i stav hrvatskog saborskog Odbora da je Uredbom trebalo propisati i ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i jasnije propisati ciljeve vezane uz šumarstvo.
- Šume su, kao i voda, tlo i zrak prirodni resurs i njihov je održivi razvoj i učinkovito upravljanje potrebno poticati čime obrazlažemo potrebu propisivanja jasnijih ciljeva vezanih uz šumarstvo - pojasnio je Križanić.
Što se tiče dobre poljoprivredne i okolišne prakse, Križanić je iznio stav da će prevelika uvjetovanost utjecati na konkurentnost gospodarstava, ali i stvoriti dodatno administrativno opterećenje.
- Zbog strukture hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava smatramo da bi ova uvjetovanost trebala biti dobrovoljna za države članice, a iz iste je potrebno izuzeti male poljoprivrednike. Respektirajući potrebu primjene mehanizama za zaštitu okoliša podsjećamo i na depopulaciju ruralnih područja i držimo kako bi dodatna uvjetovanost mogla potaknuti male poljoprivrednike na prestanak obavljanja poljoprivredne djelatnosti - kazao je Križanić i na kraju istaknuo da bi predloženim odobravanjem strateških planova u okviru ZPP-a trebalo predvidjeti prijelazna razdoblja za početak programskog razdoblja i jasnije propisati uvjete odobravanja strateških planova.
Križanić, potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, u nastavku Međuparlamentarne konferencije predsjedao je temama „Lokalna zajednica i ruralni razvoj“ te „Istraživanja u poljoprivredi, sigurnost i kvaliteta hrane“.
vzaktualno.hr
