HDZ-ov saborski zastupnik Josip Križanić upozorio je u utorak u saborskoj raspravi, vezano uz prijedlog izmjene zakona o arhivskim gradivima i arhivu, kojeg je predložio Mosta, da se radi o pomalo ishitrenom prijedlogu čiji je najveći problem parcijalni pristup problematici arhiva i arhivskoj službi. Istaknuo je i svoj osobni stav, te stav stranke, da su za što hitnije otvaranja arhiva, posebno onog dijela koji se odnosi na totalitarne režime. No, upozorio je da parcijalna rješenja i odredbe neće koristiti toj djelatnosti već će državne arhive dovesti u situaciju da neće moći provoditi pojedine odredbe zakona.
Tako je na jasan način upozorio da bi ovakav prijedlog Zakona od primjerice Područnog državnog arhiva u Varaždinu zahtijevao da u vrlo kratkom vremenu, šest mjeseci, preuzme 5.000 dužnih metara arhivskog materijala iako državni arhiv u Varaždinu nema potrebnih kapaciteta.
Državi arhiv u Varaždinu u ovom trenutku nema obnovljen objekt i potrebne spremišne kapacitete kao ni većina područnih državnih arhiva, njih 12 od 17, da prihvate arhivski materijal koji predviđa prijedlog zakona. Križanić je upozorio da te materijale također treba i obraditi za što također nema dovoljno stručnog kadra. Ovakav prijedlog zakona zahtijevao bi i dodatna financijska sredstva koja bi trebalo osigurati za područne državne arhive, a tražio bi se i niz dodatnih tehničkih uvjeta koje treba osigurati.
– Zbog svega navedenog nije trebalo ići u parcijalne izmjene zakona koje će pred arhivsku službu u Republici Hrvatskoj staviti zadatke koje neće moći provesti. Prijedlog zakona koji je izradilo Ministarstvo kulture donosi cjelovita rješenja i njime se utvrđuje obveza Vlade da u roku od 12 mjeseci od donošenja zakona donese akcijski plan nužan da zakonske odredbe budu provedive– pojasnio je Križanić. Upozorio je da je na sličan način prije tridesetak godina donijet zakon vezan uz arhivsku službu koji je donio zaključke koji i danas predstavljaju jedan od najvećih problema arhivske službe.
Što se tiče konačnog prijedloga izmjene i dopune zakona Kluba Mosta, koji se u utorak našao pred saborskim zastupnicima, Križanić je izrazio zadovoljstvo što je usvojena njegova replika iz prvog čitanja da se s 40 na 70 godina poveća rok otvaranja osobnih podataka koja se odnose na zdravstveno stanje. Time su, pojasnio je Križanić, zaštićene osobe te podaci vezano na zdravlje, možda i psihičke prirode, ili pak određeni podaci o spolnom životu osobe u mlađoj životnoj dobi. Da je ostao prijedlog Mosta od 40 godina tada bi pojedini podaci o zdravstvenom stanju osoba, koje su sada u 50-tim i 60-tim godinama, bili dostupni javnosti.
– No, i sada je pitanje trebaju li takvi zdravstveni podaci biti dostupni i kome su ti podaci važni – zapitao se na kraju Križanić.
www.vzaktualno.hr
