Hrvatski sabor usvojio je Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čiji je cilj osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom. Sam prijedlog Zakona bio je dorađen i unaprijeđen pojedinim izmjenama koje je predložio saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić koji je o tom Zakonu i govorio u ime Kluba HDZ-a.
Križanić je podsjetio da je, s početkom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, hrvatsko tržište hranom postalo dijelom jedinstvenog europskog tržišta te da su trendovi s EU tržišta utjecali i na formiranje strukture trgovine hranom u Hrvatskoj.
– Beskrupulozna borba za profitom i zaradom dovodi do situacije da veliki trgovački lanci stranih vlasnika posežu za raznim načinima nepoštene i nefer igre na tržištu, a jedan od tih je i nepoštena trgovačka praksa u lancu opskrbe hranom, a sve u cilju brze zarade – rekao je Križanić te nastavio da takvi lanci stranih vlasnika bez ikakve kontrole u Hrvatsku uvoze ili unose robu upitne ili loše kvalitete, prepakiranu neposredno prije roka isteka i prodajom takve hrane ruše cijene domaćim kvalitetnim proizvodima, a time uništavaju domaću poljoprivredu, domaću prehrambenu industriju i domaće trgovce te izvlače iz Hrvatske enormnu dobit.
Na jedinstvenom tržištu uvoz mesa iz EU ne podliježe inspekcijskom nadzoru, od granice, prerade pa sve do gotovog proizvoda poput kobasice ili pljeskavice. Za razliku od domaće proizvodnje koja podliježe stalnom inspekcijskom nadzoru u klaonici.
– Tako propisuju EU direktive koje smo morali preuzeti ulaskom u EU, ali nama nitko ne brani pojačani nadzor i uzorkovanje tzv. nadstandard, pogotovo ukoliko su takve pojave učestale. Samo prilikom uzorkovanja ne smije biti diskriminacije prema pojedinom subjektu u poslovanju s hranom – istaknuo je Križanić dodavši da bi kontrolu namirnica animalnog podrijetla trebale provoditi inspekcijske službe.
Nastavio je o prodaji prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene.
– Često imamo primjere akcijske prodaje primjerice pilića iz Češke po 15 kuna, ali se onda domaćim brendovima diže cijena, gdje je takav domaći proizvod tako dvostruko neprihvatljiv kupcu – naveo je Križanić te izrazio žaljenje što, zbog povrede ugovora s EU, u prijedlog Zakona nije mogla biti ugrađena odredba o obvezi stavljanja određenog postotka domaće robe na police.
– Brojni su primjeri da trgovci formiraju maloprodajnu cijenu bez troškova prodaje te time permanentno vrše pritisak prema dobavljačima. Tražili smo da se u odredbi zabrane prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost nadoda izričaj „te troškova prodaje“, ali to nije moglo biti ugrađeno jer bi bilo u suprotnosti propisima o zaštiti tržišnog natjecanja – rekao je Križanić te dodao da je dobro što je uvrštena odredba o obvezujućem okviru rok plaćanja do 30 dana za svježe proizvode.
– Posebno je izdvojeno i detaljnije uređeno kao nepoštena trgovačka praksa i pitanje prodaje ispod nabavne cijene kao iznimno teško, te je za tu povredu zakona uvedena upravno-kaznena mjera s najvišim iznosom kazne do 5 milijuna kuna za pravnu osobu, odnosno 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu – zaključio je Križanić.
www.vzaktualno.hr
