Hrvatski sabor uskoro bi trebao usvojiti novi Zakon o poljoprivredi, a njegovo je skoro donošenje u četvrtak u Saboru pozdravio saborski zastupnik i potpredsjednik Saborskog odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
Govoreći u ime Kluba HDZ-a Križanić je naglasio da se ovim prijedlogom Zakona poboljšava okvir za provedbu zajedničke poljoprivredne politike, da Zakon ima dobar smjer, ali i da ima prostora za poboljšanje u drugom čitanju. Ujedno je pozvao da se što prije donese Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja. Dodao je da bi tom strategijom trebalo obraditi potrebe i količine određenih poljoprivrednih proizvoda, kao i regulatorne mehanizme u situacijama koje drastično odskaču od normalnih, kao i smjer u kojem se želimo kretati, a ne da nas nosi stihija. Kazao je da tako rade zemlje u okruženju koje brinu za svoju poljoprivredu. Upozorio je posebice na stočarstvo koje je vrlo osjetljivo, ali koje ima dodanu vrijednost i nju treba posebno njegovati.
„Stočarska proizvodnja ima multiplikator 5. Od nje živi i ratar i prehrambena industrija i trgovina, klaonice, prijevoznici i graditeljstvo. Ona je sve slabija i sve malobrojnija“, kazao je Križanić.
„S druge strane zbog otežane prodaje stoke i niske cijene svinja i junadi prestaje interes za ovim poslom, pa se ovih dana pojavljuju viškovi kukuruza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje nema tko otkupiti, a i da hoće nema ih gdje smjestiti zbog manjka silosnih kapaciteta“, naglasio je saborski zastupnik.
S ciljem poboljšanja situacije u stočarstvu Križanić je mišljenja da su potrebne veće potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi.
„Do sada su to bili maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače. Ovim zakonom nije navedeno koji su to iznimno osjetljivi sektori. No želim reći da se dobro pomaže sektoru maslinovog ulja i duhana, nešto slabije sektoru mliječnih krava dok se potpore za rasplodne krmače, koja je do prošle godine bila 530 kuna po krmači, sada svodi na de minimis potpore koje nešto znače malim proizvođačima, a srednjim i velikim ništa“, upoznao je saborske zastupnike s problemom.
Govoreći o samom Zakonu Križanić je naglasio da će se njegovim donošenjem dodatno urediti mjere i ciljevi poljoprivredne politike kao i izvori financiranja.
„Novi Zakon između ostalog donosi podjelu mjera poljoprivredne politike te je njihovo financiranje moguće iz fondova EU-a, Državnog proračuna RH, proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacije i drugih izvora“, naveo je Križanić.
„Novost je u ovom zakonu da se potiče mlijeko i mliječni proizvodi, goveđe i teleće meso i ovčje i kozje meso umjesto krava u proizvodnji mlijeka i krava dojilja, tov junadi i ovce i koze što smatram da je dobro“, istaknuo je Križanić.
„Nastavno na to, vezano pak uz savjetovanje i obrazovanje poljoprivrednika, interes bi trebao biti što veća proizvodnja po jedinici površine koja je kod nas skromna. Sukladno odredbama uz proizvodno vezane potpore gdje se sada potiče proizvodnja, a ne uzgoj životinja bilo bi dobro na većim OPG-ima ili više njih zajedno, a pogotovo u poljoprivrednim zadrugama ili tvrtkama uvjetovati zapošljavanje agronoma vezano uz S.O. ili veličinu ili broj zaposlenih ili više njih. Time bismo sigurno digli proizvodnju, ali i omogućili zapošljavanje agronoma“, mišljenja je Križanić.
Dodao je da bi takav razvoj situacije povećao i interes za spomenuto zanimanje i sigurno povećao proizvodnju po jedinici površine.
Uz donošenje Zakona i Strategije, kao izuzetno važno, naveo je i osiguranje nacionalnih sredstva za povlačenje pune omotnice sredstava EU-a za programsko razdoblje 2020.-2026. bez čega ovaj Zakon neće zaživjeti.
„U cilju stabilnosti domaće proizvodnje bilo bi nužno u ovaj Zakon ugraditi odredbu o obvezi isplata poljoprivrednih potpora, prvi dio u studenom, drugi u veljači, kako bi se poljoprivrednici mogli pripremiti za proljetnu sjetvu“, zaključio je Križanić te najavio da će Klub HDZ-a Zakon podržati.
vzaktualno.hr