U prostorima Poduzetničkog centra Krapinsko - zagorske županije u Krapini, u srijedu je održana 13. sjednica Županijske skupštine na kojoj su vijećnici raspravljali o 25 točaka dnevnog reda.
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Krapinsko - zagorske županije za 2022. godinu bila je jedna od važnijih tema.
Tako je utvrđeno da su u 2022. godini Krapinsko - zagorska županija i njezini proračunski korisnici ostvarili ukupne prihode i primitke u iznosu od 1.124.029.989 kuna, što je više za 160.680.795 kuna u odnosu na 2021. godinu (17% više), kada su prihodi i primici iznosili 963.349.194 kuna. S druge strane, ukupni rashodi i izdaci prošloj godini ostvareni su u ukupnom iznosu od 1.076.005.551 kuna, što je više za 87.901.142 kuna ili devet posto više u odnosu na 2021. godinu, kada su izdaci iznosili 988.104.408 kuna.
Krapinsko - zagorski župan Željko Kolar naglasio je da je vidljivo kako su prihodi bili dobro planirani te da su se odgovorno ponašali i odgovorno trošili.
- Izvršenje proračuna je bilo devet posto veće. Tako da su nam rasli prihodi u konsolidiranom proračunu, ali i u županijskom proračunu smo rasli 10 posto u prihodima i pet posto u troškovima. Ono što je neizbježno za vidjeti je da su veliki projekti u tijeku, a prije svega tu je uz Sigurnu kuću, Centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku i to su naši strateški projekti. Također, vidljivo je i kako, nažalost, obnova privatnih kuća te izgradnja zamjenskih kuća i dalje ne ide zadovoljavajućim tempom i zbog toga je takav višak prihoda. S obzirom da smo mi srušili tek 16 kuća od 34 koje su planirane, da smo počeli graditi prvih šest zamjenskih kuća, a i da tu nema zasad neke sreće s dinamikom, za očekivati je da će se prihodi i dalje gomilati, dok ne uhvatimo taj ritam - rekao je župan Kolar.
Od 20 milijuna kuna viška u proračunu, 18 je otišlo u Zabok gdje je za izgradnju sportske dvorane Vlada amandmanom osigurala 14, a dvorana košta 25,3 milijuna eura. Županija je osigurala dodatnih 350.000 eura za zatvaranje financijske konstrukcije zbog povećanja cijena radova, pojasnio je župan Kolar. Dodao je i kako računa na obećanje premijera Andreja Plenkovića da će im rebalansom proračuna biti osigurano još i dodatnih 1,5 milijuna eura, kako bi onda mogli se vratiti u financiranje manjih, ali bitnih projekata koji su važni za poboljšanje kvalitete rada u školama KZŽ.
- Tu je i naš zahtjev prema Ministarstvu gospodarstva za povrat 4,2 milijuna kuna gdje smo pretplatili cijenu plina za škole i za zdravstvene ustanove, s obzirom da našem tadašnjem distributeru Međimurje plin, nije bilo omogućeno da kupuje plin po povlaštenim cijenama. Prema informacijama koje imam iz Ministarstva, a razgovarao sam i s resornim ministrima Berošem, Primorcem i Fuchsom, taj iznos bi trebao biti vraćen preko Ministarstva. Ako neće biti vraćen do 1. rujna, tada ćemo pokrenuti sudsku tužbu. U svakom slučaju, imamo konsolidiran proračun, imamo sigurne financije i očekujem da ćemo sve ono što smo planirali u 2023. godini i realizirati te završiti - poručio je župan te se osvrnuo i na projekt Stubaki.
- Stubaki su se sa svojim projektom Parka javili na natječaj Ministarstva turizma. Dobili su odbijenicu s obrazloženjem da su imali jednu pogrešku upisa u jednoj stavki vezano za postotak digitalizacije. Mi smatramo da to nije točno i da smo u pravu. Napisali smo žalbu koju smo i predali te čekamo da se Ministarstvo očituje oko te žalbe. Ako žalbe ne prođu, investicija ide u realizaciju, samo je pitanje dinamike. Nije isto ako dobijete 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava ili morate taj novac sami uložiti ili preko banaka. U svakom slučaju, ja očekujem da taj projekt zaživi - kazao je župan naglasivši kako ukoliko se ne počne s provedbom projekta, neće više tražiti od Županijske skupštine produženje roka.
Vladimir Pleško (HDZ) pak smatra kako proračun, s obzirom na konstituciju kakva je bila, nije izvršen u cijelosti.
- Što se tiče rezultata poslovanja, koji se odnose na Županiju, izgleda da je župan htio reći da su poslovali izvrsno, jer je preneseno 30 i nešto milijuna kuna viška. Ja kao poduzetnik mogu reći kako su vrlo različita poimanja što je to izvrsnost i što je to dobro poslovanje. Za poduzetnika je dobro poslovanje kad postoji višak prihoda u odnosu na rashode, to znači da postoji dobit, da se plaćaju porezi na dobit i to je smisao bavljenja gospodarskom djelatnošću. U jedinicama lokalne samouprave smisao je da se sredstva, koja stoje na raspolaganju jedinici lokalne samouprave, moraju utrošiti za projekte. Znači, mi smo bili u potpunosti u pravu kada smo rekli da je proračun ambiciozan i da je vrlo teško ostvariv - rekao je Pleško te se i on osvrnuo na projekt Stubaki.
- O projektima u Stubičkim Toplicama slušam već 12 godina ili čak možda i više, i do dana današnjega nismo vidjeli pomak prema naprijed. Iz današnjega izlaganja gospodina župana smo isto tako čuli da na pregledu i ocjenjivanju toga projekta, projekt nije prošao zbog nekih tehničkih razloga, a moja je pretpostavka da ako se u startu ne dobije zeleno svijetlo, ako se ne ostvare dovoljni bodovi, vrlo teško da će se taj projekt, bez obzira na žalbu, kasnije moći ocijeniti i da će taj projekt krenuti po pitanju prijave na natječaj - otkrio je Pleško dodavši kako bi sasvim sigurno KZŽ, u dijelu kontinentalnog turizma, odgovarao jedan od takvih projekata.
Na dnevnom redu našao se još i prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2022. godinu, a između ostalog podržan je i prijedlog zaključka o proglašenju Krapinsko - zagorske županije sigurnim mjestom za žene.
Jedna od točaka dnevnog reda odnosila se i na Izvještaj o utrošku proračunske zalihe za razdoblje siječanj-ožujak 2023. godine, zatim na prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna za 2023. godinu, a vijećnicu su raspravljali su i o izvještaju o radu i izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2022. godinu.
Naime, ukupno ostvareni prihodi i primici u 2022. godini, uključujući višak prihoda iz 2021. godine iznose 48.816.977 kuna, a ostvareni rashodi i izdaci iznose 47.923.836 kuna. Ostvaren je višak prihoda i primitaka u iznosu od 893.140. Istaknuto je i kako Županijska uprava za ceste upravlja s ukupno 423 kilometara županijskih cesta te 247 kilometara lokalnih cesta.
Svoj izvještaj o radu i financijski izvještaj za prošlu godinu predale su i Vatrogasna zajednica KZŽ, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Integrirani promet zagrebačkog područja d.o.o. te Piškornica d.o.o., kao i Službeni glasnik KZŽ d.o.o. i Krapinsko-zagorski aerodrom d.o.o. Predstavljen je i izvještaj o Provedbi Plana razvoja KZŽ 2021.-2027. kojim je definirano deset posebnih ciljeva, a kojima se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.
Prihvaćen je i izvještaj o ostvarenim financijskim potporama programima i projektima organizacija civilnog društva na području KZŽ za 2022. godinu, a raspravljalo se i o prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima županije.
jmiklauzic/vzaktualno.hr
