Lepoglavska čipka brend je grada Lepoglave uvršten na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Kako bi ovu vrstu čipke na batiće sačuvale od zaborave čipkarice Zaklade Lepoglavska čipka na varaždinskom Trgu tradicijskih obrta jednom će mjesečno održavati radionice, a prva takva u nizu održana je ove subote.
Lepoglavske čipkarice donijele su najljepše primjerke Lepoglavske čipke da je prolaznici, a posebice djeca vide uživo i nauče poneku zanimljivost o ovom izvorno hrvatskom proizvodu.
Upraviteljica Zaklade Lepoglavska čipka Karmen Šoštarić opisala nam je koliko traje sama izrada jedne čipke.
-To je sve individualno, mi uzimamo dok formiramo cijene neki prosjek izrade. Imate čipkarice kojima brže ti batići lete, ima onih koje rade školski pa uzimaju par po par, a za jednu jednostavniju čipku promjera 10 cm gdje su samo stazice treba i do tjedan dana, ali da se dnevno radi par sati – rekla je Šoštarić.
Ukoliko stare čipkarice upitate koliko će vam vremena trebati da naučite sami izraditi svoju čipku reći će vam: „Uči se cijeli život.”
-Vi prođete na tečaju koji je trajao 180 sati sve elemente, ali kad dođete do kraja tek vidite da ništa ne znate i onda sve ispočetka. Treba kontinuirano raditi svaki dan jer se neke stvari zaborave i ako određeno vrijeme ne radite tu rutinu prebacivanja batića gubite – pojasnila je Šoštarić podsjetivši kako Lepoglavska čipka seže daleko u povijest.
Za tradiciju dugu 600 godina vjeruje se da su izradu čipke na batiće Pavlini donijeli sa sobom za potrebe svog crkvenog ruha i da su to prenijeli na seoske žene oko samostana da ih rade za njih.
-Prvi pisani podaci sežu u sredinu 19. stoljeća gdje se navodi da se već stoljećima radi, ali prosta čipka – debela pređa, s nešto drugačijim batićima i jastučićima, a takva kakvu mi danas radimo to je sredina 19. stoljeća kad se taj novi valjkasti jastučić uvodi i vrijeme kad počinju prvi organizirani tečajevi u Lepoglavi kada dekretom dolaze učiteljice iz različitih krajeva koje su znale tehniku i učile su sve zainteresirane – opisala je Šoštarić.
1937. godine u Lepoglavi je bila otvorena Čipkarska banovinska škola koja je trajala do 1942. da bi se zbog rata zatvorila, ali su zato te sve učenice prenosile svoje znanje na sljedeće generacije te se čipkarstvo opet revitalizira 1997.godine kad se počinju održavati već prvi Međunarodni festivali čipke u Lepoglavi.
Uz Lepoglavsku čipku u Hrvatskoj je dobro poznata i ona Paška, a po čemu se zapravo razlikuju?
-Sličnost je da su čipke, ostalo je sve različito, od debljine konca do same tehnike izrade. Paška se radi čipkom, naša pomoću batića, od motiva njihovi su svi geometrijski i oni rade za svoje pokrivače, nošnje dok smo mi isključivo nekad radile i radimo zaštićeni i poznat uzorke Danice Brössler, najpoznatije učiteljice lepoglavske čipkarske škole i ti uzorci su zaštićeni na nivou grada i samo oni mogu nositi ime Lepoglavska čipka ostalo je čipka na batiće – pojasnila ja upraviteljica Zaklade.
Inače, od 9. do 11. rujna, Lepoglava će biti čipkarsko središte svijeta. U tom će se periodu u Lepoglavi održavati Međunarodni festival čipke, njegovo 26. izdanje na kojem će se, uz hrvatske čipkarske centre, posjetiteljima predstaviti čipkarski centri iz inozemstva, a zemlja partner ove godine je Slovačka Republika.
abrkic/vzaktualno.hr
