Usvoji li se prijedlog mirovinske reforme Ministarstva rada, stopa bruto zamjene - prva bruto mirovina u odnosu na posljednju bruto plaću - past će s 39 posto u ovoj. na 35 posto u 2045. godini, upozorio je Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta. Nestić je, naime, objavio novi znanstveni rad pod nazivom "Mišljenje o prijedlogu mirovinske reforme i rješavanju problema nižih mirovina umirovljenika osiguranih u oba obvezna mirovinska stupa".
Nestić je član radne grupe za reformu mirovinskog sustava pri Ministarstvu rada, a njegov rad sadrži dugoročne projekcije budućih kretanja mirovina i procjenu troškova predloženih reformskih opcija te nudi druge mogućnosti u odnosu na prijedloge Ministarstva rada, prenosi portal Novac.hr.
Ako budući umirovljenici izaberu mirovinu pod istim uvjetima kao osiguranici isključivo prvog stupa, tada ti uvjeti uključuju i pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto na cijelu mirovinu. No, u tom slučaju nemaju pravo na dio mirovine iz drugog stupa, a svoju mirovinsku štednju u drugom stupu u trenutku umirovljenja moraju prenijeti u državni proračun. Nestić odmah na početku svog rada tvrdi da se tim prijedlogom “gubi smisao postojanja drugog mirovinskog stupa”. Dapače, njegovi izračuni pokazuju da će se “uz ovakav prijedlog primjerenost mirovina nastaviti smanjivati u budućnosti” te da “postoje značajni troškovi provedbe koji se prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove”.
Alternativni prijedlog proširenja dodatka od 27 posto i na osiguranike drugog stupa stabilizirao bi stupanj primjerenosti mirovina u budućnosti. Omjer zamjene za mješovite mirovine nakon primjene dodatka ostao bi prilično stabilan, pri čemu bi se dio mirovine iz prvog stupa smanjivao, a dio iz drugog stupa povećavao zbog duljeg razdoblja štednje u drugom stupu i prinosa na tržištu kapitala. Smatram da je stabilizacija stupnja adekvatnosti mirovina jedan od ključnih razloga zašto treba ustrajati na isplati mješovitih mirovina - ističe Nestić.
Uz to, navodi Nestić, za one s najnižim mirovinama može se uvesti isplata posebnog korektivnog dijela mirovine, čime bi najvećem broju osoba s niskim plaćama (ispod 75 posto prosječne plaće) bilo omogućeno da njihova ukupna dvostupna mirovina ne padne ispod mirovine koju dobivaju usporedive osobe osigurane samo u prvom stupu.
“Hipotetska osoba” koja Nestiću služi za analizu jest muškarac koji u 2018. odlazi u mirovinu sa 65 godina i sa 40 godina staža tijekom kojeg je primao prosječnu hrvatsku plaću. U slučaju da je 2002. izabrao “jednostupno” osiguranje i nastavio raditi još 16 godina, mirovina ovog hipotetskog umirovljenika iznosit će 3245 kuna. U slučaju da je izabrao “dvostupno” osiguranje mirovina bi iznosila ukupno 2670 kuna i u odnosu na “jednostupnu” mirovinu bila bi 575 kuna manja.
- Nadam se da će se predložene mjere još jednom ozbiljno propitati i zaključiti da se odgovori na sadašnji problem razlika u mirovinama za različite generacije umirovljenika trebaju potražiti uz znatno drukčija rješenja u uvjetima nepovoljnih demografskih i migracijskih kretanja - poručio je Nestić.
