U Domu zdravlja Čakovec u utorak je predstavljen program podrške ranoj intervenciji u djetinjstvu, čime je ova zdravstvena ustanova još jednom potvrdila svoju predvodničku ulogu u unapređenju zdravstvene skrbi za najmlađe.
Kao jedna od prvih ustanova u Hrvatskoj koja je započela s provedbom ovog hvalevrijednog programa, Dom zdravlja Čakovec postavlja standarde u osiguravanju pravovremene i dostupne podrške djeci s razvojnim teškoćama i njihovim obiteljima.
Riječ je o projektu koji provodi Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i domovima zdravlja diljem zemlje, s ciljem značajnog poboljšanja dostupnosti usluga rane intervencije na razini županija, ali i jačanja sustava podrške obiteljima od najranije dobi djeteta.
Ravnateljica Doma zdravlja Čakovec Vlatka Pleh istaknula je da nije potrebno isticati važnost ovog projekta, budući da brojke govore dovoljno same za sebe.
- Godine 2025. u čakovečkoj bolnici rođeno je 974 djece. Najmanje 10 posto njih, gotovo stotinu, već na početku ima razvojnu teškoću, a ukupno njih 15 posto će trebati nekakvu stručnu podršku do polaska u školu. Ono što nas najviše obavezuje su brojke iz socijalnog plana. Na razini županije nedostaje rana razvojna podrška za 329 djece do treće godine života, logopedska terapija za 266 djece, a psihosocijalna podrška za čak 337 djece. Istraživanja iz 2021. godine pokazalo je da se teškoće u razvoju kasno detektiraju, u prosjeku tek s 29 mjeseci života, kod djece i socijalno osjetljivih skupina često tek s polaskom u predškolski program. Zato danas otvaramo jedinstveno mjesto pristupa i koordinacije. Djelovat ćemo kao mrežna točka koja povezuje iskustva udruga sa javnim sektorom zdravstva, socijalnom skrbi i obrazovanja – naglasila je.
Pleh je dodala da je riječ o velikom poslu te da je danas napravljen prvi korak.
- Trenutno posebno programu podrške rane intervencije u djetinjstvu imamo zaposlenu medicinsku sestru koordinatora, edukacijskog rehabilitatora, logopeda na puno radno vrijeme, a pridružuje nam se i pedijatar jednom tjedno. Naravno da tu nećemo stati, razvijati ćemo se dalje, zapošljavati ćemo druge stručnjake, širiti ćemo se, a u budućnosti nadam se ugovoriti i dispanzer za ranu intervenciju u djetinjstvu – zaključila je Pleh.
Predstavljanju programa nazočila je i ministrica zdravstva Irena Hrstić koja je podsjetila da projekt rane intervencije u djetinjstvu Ministarstvo zdravstva provodi od 2019. godine, dok je njegova aktivna provedba započela 2020., temeljem procjena potreba izrađenih uz podršku UNICEF-a. Posebno je pohvalila Međimursku županiju koja je među prvima prepoznala važnost programa i aktivno ga implementirala na terenu.
- Vjerujem da su udruge i liječnici, pedijatrija i liječnici obiteljske medicine do sada da shvatili da u principu roditelji mogu lutati u sustavu kome se obratiti. Ovako u jedinstvenoj ambulanti za ranu intervenciju u djetinjstvu dobiju sve obuhvatne podatke i dobiju savjet od osobe koja je stručna u tom području, koja može dalje usmjeravati dijete u smjeru koji struka nalaže, a ne u smjeru pretpostavke ili u smjeru čitanja, rekla bih, možda nedovoljno znanstveno dokazanih podataka. U svemu tome je istina, moramo vas pohvaliti jer ste prva županija koja službeno otvorila ambulantu za ranu intervenciju u djetinjstvu, a ono što je dobro jest da će Splitsko-dalmatinska županija to učiniti uskoro – rekla je ministrica.
Dodala je da to više nisu pilot projekti, već objektivna terenska primjena ambulante za rane intervencije u djetinjstvu i za konačno otvaranje dispanzera za ranu intervenciju.
Govoreći o širem kontekstu, ministrica je upozorila kako podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jasno ukazuju na povećane potrebe za ovakvim uslugama upravo u nekoliko županija, uključujući i Međimursku.
- Osobno se jako veselim kada shvatimo i kada osluškujemo potrebe na terenu i zajedničko u tome djelujemo. Naglašeno je da se ovdje radi o međuspecijalističkom sudjelovanju, znači međusektorskom zajedničkom djelovanju, jer ne radi se samo o djetetu kojem je potrebna jedna usluga, nego je potrebna pomoć i roditeljima i djeci. I upravo je to razina međusektorskog sudjelovanja, uključivanje raznih struka koje su educirane da to naprave. To su osobe koje u struci jako dobro znaju sveobuhvatno pristupiti djeci i ovo je primjer dobre prakse kako jedinice lokalne samouprave prepoznaju problem, kako se mogu uključiti u programe Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade Republike Hrvatske i kako mogu biti financirane usluge kroz posebne programe HZZO-a i što je najvažnije, dođe se i bez uputnice, odradi se i prvi pregled i dalja uputa – objasnila je Hrstić.
Govoreći o aktualnoj situaciji, podsjetila je da je Vlada u ponedjeljak donijela deseti paket mjera pomoći građanima „za krizu u koju ulazimo”.
- To je samo dokaz da Vlada brine o kriznim problemima, a nama dozvoljava na terenu da se bavimo razvojnim projektima. Mislim da je to, ja bih rekla, najveća sreća meni danas da možemo biti sigurni da smo krizu zbrinuli, da je paket mjera na terenu, a mi se bavimo razvojnim projektima – zaključila je ministrica Hrstić.
Zahvalivši ministrici na dolasku, međimurski župan Matija Posavec naglasio je da program podrške ranoj intervenciji u djetinjstvu može biti dobra prilika za lijepe priče u zdravstvenom sustavu i Međimurja i Hrvatske.
- Definitivno razlog današnjeg dolaska je nešto u čemu je Međimurje prvo ili među prvima u Hrvatskoj, gdje ide korak naprijed i sustavno i cjelovito uvođenje rane intervencije u djetinjstvu. Mi time u Međimurskoj županiji šaljemo snažnu poruku, da nijedno dijete i nijedan roditelj ne smije ostati bez podrške sustava, bez institucionalne podrške i u proteklim godinama smo jako puno radili na osnaživanju naših stručnih kadrova, ali prije svega suradnjom, i s MURID-om, koji je prvi regionalni centar za ranu intervencije u djetinjstvu, i s UNICEF-om, s Ministarstvom, s Hrvatskim zavodom za socijalni rad te s drugim državnim i međunarodnim tijelima – kazao je župan.
Dodao je da je danas na razini primarne zdravstvene zaštite napravljen korak do osnivanja dispanzera za ranu intervencije u djetinjstvu.
- To je po novim pravilima odluka regionalne samouprave, dakle Županije, i mi smo to objeručke prihvatili, svjesni potreba koje jesu u našem kraju. Naravno da će sada Dom zdravlja biti prvo mjesto ulaska u sustav rane intervencije, svi će moći dobiti i informacije i procjenu djeteta, kao i usmjeravanje na daljnju podršku, a sve to bez dodatnog financijskog opterećenja za roditelje, budući da će te troškove zajednički pokriti država i Međimurska županija kao jedinica regionalne samouprave – istaknuo je Posavec.
Kazao je i da je ministrica prihvatila sastanak vezan uz daljnji razvoj zdravstvenog sustava u Međimurju, kako bi se upoznala s brojnim projektima te vizijom i strategijom razvoja, u segmentu jačanja primarne zdravstvene zaštite, svakako sekundarne zdravstvene zaštite u smislu novih projekata izmještanja laboratorija, dogradnje zgrada za odjel palijativne medicine.
- Ministrica je htjela vidjeti i Feštetićevu kuriju, odnosno prostor gdje Međimurska županija želi smjestiti stacionar ili centar palijativne medicine, dakle pružiti oblik palijativne skrbi, s obzirom na činjenicu da je samo prošle godine u Međimurskoj županiji preminulo 1182 ljudi, da je tristotinjak ljudi bilo u sustavu mobilnog palijativnog tima i da prema nekim procjenama i socijalnom planu kojeg smo izradili, oko 700 ljudi na godišnjoj razini treba potrebe palijativne skrbi. To je velika brojka i kakav god iskorak da napravimo, uvijek će nam trebati i više, ali moramo negdje početi i mislim da u tom segmentu ne treba niti žaliti sredstva jer svaki uloženi euro u taj sustav će se itekako višestruko isplatiti za jednu opću kvalitetu života u jednoj sredini – zaključio je župan Posavec.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ivana Portolan Pajić zahvalila je Domu zdravlja i Međimurskoj županiji što su prepoznali poseban program podrške ranoj intervencije Ministarstva zdravstva.
- Taj poseban program, naš tim u Ministarstvu zdravstva radio je skoro cijelu godinu. Ministrica zdravstva je podržala program i on je zapravo ušao u postupak financiranja od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Cilj ovog posebnog programa bio je da na neki način pilotiramo buduće dispanzere za ranu intervenciju koje je omogućio Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ali i mreža jame zdravstvene službe iz 2024. godine koja je donijela mogućnost svim domovima zdravlja osnivanje dispanzera za ranu intervenciju. Ovdje u Domu zdravlja Čakovec također postoji posebni program osnaživanja mentalnog zdravlja, također program Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i još jednom zahvaljujem se što ste prepoznali naše posebne programe, što ste se pridružili i zapravo donijeli jednu novu vrijednost vašim građanima, odnosno našim osiguranicima – kazala je Portolan Pajić.
Silvija Pucko, edukacijska rehabilitatorica naglasila je da osjeća uzbuđenje i radost što su uspjeli u Međimurskoj županiji prvi krenuti i pilotirati jedinstveno mjesto pristupa rane intervencije u djetinjstvu.
- Osnovna uloga ovog programa je ovaj fragmentirani sustav u Hrvatskoj koji je u biti već u ovih 20 godina stvorio niz dobrih programa kroz razne vrste podrške i u zdravstvu i u socijalnoj skrbi i kroz predškolske ustanove koje su ojačane, kroz civilni sektor koji stvarno gura tu priču već dugo godina, ali ono što nam nedostaje je povezanost, a zato što nismo povezani, zato nam je i proces lutanja roditelja dugotrajan i često ovisan o sreći, a ne o kvaliteti ili usmjeravanju. I upravo radi toga je ovaj program i lociran u blizini primarne zdravstvene zaštite jer mu je tu stvarno mjesto, to je mjesto gdje roditelj prvi uđe nakon rođenja djeteta, dakle kod svog pedijatra, kod svog liječnika, koji će u ovom trenutku imati mjesto gdje usmjeriti roditeljsku brigu – kazala je.
I ona je naglasila važnost činjenice da roditelji s djecom mogu doći bez uputnice i bez plaćanja.
- Tada naš tim u biti krene s trijažom, s inicijalnom procjenom, sa sveobuhvatnom procjenom. Naš tim trenutno broji četvero ljudi, ali nije ni cilj da dispanzeri okupe sve stručnjake, nego da se integriraju s pružateljima takvih podrška i u primarnoj i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i socijalnoj skrbi. Dakle, jedan veliki dio našeg posla bit će stvoriti koordinacijska tijela, županijsko povezivanje i u biti da struka bude tu prije nego sam roditelj mora proći taj proces lutanja – rekla je Pucko.
Nakon uvodnog dijela, uzvanici su obišli prostore u Zrinsko-Frankopanskoj ulici, gdje su se detaljnije upoznali s metodama rada i resursima namijenjenima najmlađim korisnicima i njihovim obiteljima, čime je dodatno istaknuta važnost ulaganja u ranu intervenciju kao temelj kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog sustava.
ak/vzaktualno.hr
