Hrvatska će za manje od godinu dana svoju nacionalnu valutu zamijeniti službenom europskom. Tranzicija s kune na euro predstavlja ekonomski izazov, ali donosi i velik broj gospodarskih benefita koji mogu usmjeriti razvoj Hrvatske kao ozbiljne članice Europske unije i povećati njezinu konkurentnost na europskom, ali i globalnome tržištu.
„Hrvatska kao dio eurozone“ konferencija je u organizaciji Večernjeg lista i Grupe Vindija održana u utorak u Varaždinu, a na kojoj su sudjelovali Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija, Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije, Stjepan Sabljak, predsjednik Uprave Koke, Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, i Andrej Grubišić, poslovni i financijski analitičar.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić za samu konferenciju u Varaždinu je kazao kako je ona u biti dio komunikacijske strategije i dijaloga s poduzetnicima i građanima o promoviranju puta i ulaska u eurozonu. Naglasio je da bez obzira na trenutnu situaciju te izazove s kojima se svi suočavamo Hrvatska mora gledati sve one prioritete koje naša država ima na kojima se radilo dugi niz godina od čega je uvođenje eura svakako jedna od njih. Ministar je, obraćajući se gospodarstvenicima i poduzetnicima, pobrojao koje je sve prilagodbe potrebno napraviti tijekom ove godine. Ujedno je najavio da bi ovaj tjedna na Vladi trebao biti usvojen Zakon o euru nakon čega ide u saborsku proceduru. Ministar je čvrstog mišljenja da je uvođenje eura pozitivno za naše gospodarstvo i društvo u cjelini.
–Kao visoko organizirano društvo i gospodarstvo smatramo da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura, nego potencijalnih nedostataka i mana. U razdoblju koje je ispred nas sve te promjene i prilagodbe koje trebamo učiniti trebaju služiti da sve te koristi još više naglasimo i materijaliziramo, a u isto vrijeme određene strahove i nedostatke eura svedemo na najmanju moguću razinu – izjavio je ministar Marić dodajući da zna da postoje brojna pitanja i bojazan kod nekih stvari.
– Sada je vrlo aktualna tema konverzija i što se tiče depozita i kredita kao i gotovog novca. Zakonom o euru je propisano načelo zaštite potrošača. Tu treba jasno reći da potrošač odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj u odnos na ono što je bilo prije eura – rekao je ministar.
Pojasnio je da ako se radi o konverziji kreditnih obveza one će se po automatizmu 1. siječnja preračunati u euro, a slična je situacija i s depozitima. Što se tiče gotovog novca prvih godinu dana od uvođenja eura moći će se bez naknade zamijeniti gotov novac u poslovnicama komercijalnih banaka, FINE i pošte. Nakon toga tri godine kovani novac će se moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice neograničeno.
–Nećemo stavljati nikakav vremenski okvir do kada se novčanice kuna mogu mijenjati u euro - zaključio je Marić.
Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije rekao je da uglavnom očekuju benefite od ulaska Hrvatske u eurozonu.
–Proces je važan i za nas i za gospodarstvo i ukupno hrvatsko stanovništvo, doprinijet će dugoročnom rastu standarda hrvatskog stanovništva. Mi vidimo puno novih prilika, prije svega na tržištima eurozone, 19 država i 340 milijuna stanovnika. Optimistički gledam da će ulazak u eurozonu olakšati poslovanje u tom segmentu – kazao je Klepač.
Dodao je da proces prilagodbe mnije jednostavan, od računovodstva i softvera do educiranja zaposlenika, ali i potrošača, da budu sigurni da proces neće donijeti negativni učinak na njihov standard.
Stjepan Sabljak, predsjednik Uprave Koke, naglasio je kao važan status poljoprivredno-prerađivačke industrije jer Hrvatska izvozi oko 17,3 milijardi eura, a 9,1 milijardu je u eurozonu, dok je izvoz prerađivačke industrije 24 %.
–Treba pripremiti našu industriju da budemo konkurenti, a sada to nismo. Država treba postavit da je poljoprivreda strateška. Smatram da bez velikih grupacija jako teško bude opstati – poručio je Sabljak.
n.kalajdžija/vzaktualno.hr
