Po smrtnosti od raka Hrvatska je među najlošijima u Europskoj uniji: u nas je ona za oko 30 posto veća nego u zapadnoj Europi, a razlog tome je kasno otkrivanje i neadekvatno liječenje raka, piše Novi list. Danas u Hrvatskoj godišnje od raka umire čak 14 tisuća ljudi, a nacionalni program, ako se prijedlog usvoji i poprati odgovarajućim financijskim sredstvima, trebao bi svake godine sačuvati živote 7.000 osoba
Ambiciozni Nacionalni plan protiv raka koji su pisali stručnjaci pod vodstvom prof. Eduarda Vrdoljaka, predsjednika Hrvatskog onkološkog društva, ušao je u javnu raspravu. Osim što traži veća proračunska ulaganja, čije se financijske okvire u dokumentu uglavnom ne navodi, plan traži i veću odgovornost građana u prevenciji i pravodobnom otkrivanju zloćudne bolesti. Tako se, među ostalim, predlaže maksimalno povećanje poreza na cigarete koji bi se u cijelosti usmjerio u prevenciju i borbu protiv raka, te skuplje zdravstveno osiguranje za osobe koje se ne odazovu na testove u okviru organiziranih probira za različite vrste raka – dojke, debelog crijeva, vrata maternice, prostate, pluća... Kad je o pregledima riječ, predlaže se naplata kompletnog pregleda pacijentimu koji propusti zakazani termin ili ne podigne svoj nalaz nakon dijagnostičke pretrage.
Odgovornost se traži i od zdravstvenog sustava
Hrvati zbog loših navika imaju sve predispozicije za visoku pojavnost zloćudnih bolesti – po udjelu pušača i pretilih vodeći smo u Europi, a u preventivnim pregledima ispod EU prosjeka. Najlošije stojimo s probirom na rak debelog crijeva, na što se odazove 17 posto pozvanih građana, a poželjan bi bio odaziv od 65 posto.
Osim građana, odgovornost se traži i od zdravstvenog sustava: prema Nacionalnom planu protiv raka, više se ne bi smjelo dogoditi da se zloćudne bolesti dijagnosticiraju i liječe prastarom opremom, niti da plan liječenja i određivanje terapije ovisi o jednom liječniku. Traži se multidisciplinarni pristup koji će svakom pacijentu u Hrvatskoj osigurati jednaku kvalitetu liječenja, makar to bili i »virtualni« timovi za sredine gdje nema dovoljno specijaliziranih stručnjaka.
foto: ilustracija (arhiva)
vzaktualno.hr/novi list
