Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradicije da se baš na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.
Martinje je tradicionalni blagdan koji se slavi 11. studenog. Blagdan je to koji ima duboke korijene u kršćanskoj tradiciji u mnogim katoličkim zemljama širom svijeta, međutim u Lijepoj našoj Martinje ima svoje posebno značenje i običaje.
Mnogi su Martinje proslavili ovog vikenda, nadamo se lijepo, veselo, bez „težih posljedica”, ali baš danas je taj dan, stoga u nastavku doznajte nešto više o ovom blagdanu.
U Hrvatskoj se Martinje slavi kao Dan mladog vina ili dan kada je mlado vino prvi put dostupno za kušanje. To je vrijeme kada se vinogradari obično okupljaju kako bi zajedno otvorili prve bačve mladog vina, poznate kao "svježe vino" ili "mlado vino". Ovaj običaj ima duboke korijene u vinogradarskoj tradiciji Hrvatske, gdje su vinogradari zahvalno slavili svoj trud i nadu u dobru vinogradarsku sezonu
Legenda kaže da je sv. Martin bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.
Jesti, piti i veseli biti!
U većini hrvatskih krajeva glavni moto Martinja je: „Jesti, piti i veseli biti”, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je od Vlade dobila rješenje „o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja”, čime je proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.
Ako niste znali, u Svetom Martinu na Muri održava se vjerski običaj u kojem župnik, ili drugi svećenik, pa i biskup, u vrijeme Martinja, blagoslivlja mlado vino. Tek nakon toga „narodni biškup Martin” obavlja ceremoniju krštenja mošta u vino.
Martinje se, što i ne čudi, češće slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a Zagorci su od toga napravili pravu malu filozofiju, pa se u ceremoniji krštenja mošta moraju naći domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta te biskup sa svojom svitom. Običaj Martinja još uvijek se njeguje u sjeverozapadnim predjelima Hrvatske te u Slavoniji, dok krštenje mošta u Dalmaciji i Istri nema tradiciju.
U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi, pišu Potepuhi iz Zagreba.
Naravno da je jedno od najvažnijih pitanja kakvo će vino biti, zato smo počasnog predsjednika novomarofske Udruge vinogradara i voćara "Pinta", Drageca Koščaka upitali kakva je bila vinogradarska godina.
- Bila je vrlo zahtjevna, temperaturno i zdravstveno, no unatoč berbi koja je uranila čak dva-tri tjedna, grožđe je bilo zdravo. Doduše, količinski ga ima 30-ak posto manje, ali očekujemo da će vina biti dobra, zapravo izvrsna. Ponavljam, grožđe je bilo tehnološki zdravo, s dosta visoko izraženim šećerima i primjerenim kiselinama, stoga očekujemo kvalitetna vina ovogodišnje berbe – istaknuo je Koščak.
Riječi mu se pozlatile!
I za kraj, „vinski očenašek”:
Vinček naš koji jesi, Nutra vu peharcu, bačvi i čaši, Ulij se u grla naša, Razveseli i rasvetli pamet našu, Dojdi k nam duha tvoja, Budi dobre volje, kak’ pri domu tak’ pri kleti, Kak vu lagvu, tak vu glavi, Jakosti svoje daj nam danas i sutra, I ne pusti nas od punoga peharca, Piti dosti daj nam danas, I ne otpusti nas od punoga štefana, Kak’ i mi ne otpuštamo nikoga od punega peharca, Ne odpeljaj nas vu praznu klet, Ne oslobodi nas od vinske želje, I od svakoga zla koje bi našem želuci naškoditi moglo, Daj nam dobro raspoloženje, Grij nas kak nas i ljubav grije, Budi uvijek za slogu, pjesmu i radost. U ime Bakusa – oca vina, U ime Martina – njegovoga sina, U ime Kopitanca koji po grabama čuva pijanca – Amen!
ak/vzaktualno.hr/potepuhi.wordpress.com
