Posljednjih mjeseci sve se više govori o zabrani društvenih mreža za djecu i maloljetnike. Rasprava je postala posebno aktualna nakon što je Australija u prosincu prošle godine donijela povijesnu odluku, postala je prva država na svijetu koja je službeno zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina. Time je otvorila pitanje koje sada zaokuplja i brojne europske zemlje.
Australija je donijela zakon kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje najpopularnijih društvenih mreža poput Instagram, TikTok, Facebook, YouTube i X. Cilj zakona je zaštita mentalnog zdravlja djece, smanjenje izloženosti štetnim sadržajima te borba protiv digitalnog nasilja i ovisnosti o ekranima. Zanimljivo je da aplikacije za dopisivanje i pojedine online igre zasad nisu obuhvaćene ovom zabranom.
Europa slijedi australski primjer
Nakon Australije, i brojne europske zemlje počele su razmatrati slične mjere, iako svaka država predlaže vlastita rješenja. U Francuskoj je predsjednik Emmanuel Macron podržao inicijativu prema kojoj bi se djeci mlađoj od 15 godina ograničio pristup društvenim mrežama. Plan uključuje obaveznu provjeru dobi korisnika te gašenje postojećih profila maloljetnika koji ne zadovoljavaju dobni uvjet.
Danska također planira zabranu za djecu mlađu od 15 godina, uz mogućnost roditeljske suglasnosti za određene platforme nakon 13. godine. Slične rasprave vode se i u Italiji, koja razmatra stroža pravila za zaštitu maloljetnika, s posebnim naglaskom na utjecaj algoritama i zaštitu mentalnog zdravlja. Osim tih zemalja, o ograničenjima se raspravlja i u Španjolskoj, Sloveniji, Grčkoj i Njemačkoj.
A gdje je Hrvatska?
I u Hrvatskoj se sve češće otvara pitanje regulacije društvenih mreža za djecu. Iako zasad nema konkretne zabrane, sve su glasnije rasprave o potrebi strožeg nadzora, edukacije roditelja i djece te eventualnog uvođenja dobnih ograničenja.
Društvene mreže: prednosti i nedostatci
Društvene mreže danas su dio svakodnevice, kako odraslih, tako i djece. One omogućuju komunikaciju, informiranje, kreativno izražavanje i povezivanje s vršnjacima. Mnogima su postale prostor za učenje, razmjenu ideja i izgradnju digitalnih vještina. S druge strane, pretjerano korištenje može dovesti do ovisnosti, problema s koncentracijom, smanjenog samopouzdanja i izloženosti neprimjerenim sadržajima. Digitalno nasilje, uspoređivanje s nerealnim prikazima života te pritisak „savršene slike“ dodatno utječu na mentalno zdravlje mladih.
Ključno pitanje ostaje: može li se djeci u potpunosti zabraniti pristup društvenim mrežama? U praksi je vrlo teško kontrolirati digitalni prostor. Postoji mogućnost da će djeca pokušati pronaći alternativne načine za zaobilaženje zabrana, otvarati lažne profile ili koristiti tuđe podatke.
Očito je da će trebati vremena kako bi se vidjelo kakve će rezultate donijeti prve zabrane. Društvene mreže već su duboko ukorijenjene u životima mladih, pa će svaka nagla promjena vjerojatno izazvati otpor, ali i otvoriti prostor za nove modele zaštite djece u digitalnom okruženju. Možda pravo pitanje nije treba li djeci zabraniti društvene mreže, nego kako ih naučiti koristiti ih sigurno i odgovorno.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr
