I dok se hrvatske županije uz Jadran i dalje uglavnom samo oslanjaju na sunčano vrijeme i more, one na kontinentu prilikom osmišljavanja turističkih sadržaja i načina kako privući goste, itekako moraju biti maštovite i kreativne. Promocija kulturne i povijesne baštine, gradnja interpretacijskih centara, zaštita enogastronomskih posebnosti... tek su dio nastojanja kojima se pokušava doprijeti do zainteresirane javnosti na domaćem i stranom tržištu.
I pritom se traže niše koje dosada nisu iskorištene u Hrvatskoj. Jednu takvu otkrilo je i Međimurje, a riječ je o turizmu promatranja ptica, odnosno popularnom „birdwatchingu”. Priča je započela još početkom 2019. godine kada je u Čakovcu održan prvi stručni skup na temu „Turizam promatranja ptica u kontinentalnoj Hrvatskoj – stanje i mogućnosti razvoja“ u organizaciji „Međimurske prirode” - Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije.
Iako je riječ o turističkoj grani koja u Hrvatskoj nije toliko poznata, na razini Europske unije ima priličan broj obožavatelja. Naime, putem različitih udruženja, saveza i federacija, u Europi je čak 20 milijuna registriranih promatrača ptica. Samo u Velikoj Britaniji nacionalna udruga „birdwatchera” broji više od dva milijuna članova. Upravo je britanski otok i najomiljenija destinacija ljubiteljima ptica iz cijeloga svijeta, a odmah za njim to su Nizozemska i Njemačka.
I svi od reda su prilično zahvalni gosti. Odlazak u prirodu i promatranje ptica podrazumijeva kvalitetnu, čitaj: skupu, fotografsku opremu. Nitko od zaljubljenika u prirodu i ptice ne želi propustiti priliku naći se u pravom trenutku na pravome mjestu i ne imati opremu za ovjekovječiti „trofej”.
A gost koji dolazi široke ruke, turističkim djelatnicima je najdraži gost. Koliko su promatrači ptica zahvalni gosti pokazuju i podaci o prosječnoj dnevnoj turističkoj potrošnji. Prema podacima Instituta za turizam u Zagrebu, turisti u Hrvatskoj su u 2023. godini u prosjeku dnevno trošili oko 140 eura. Statistika nizozemskog Centra za promociju pak otkriva da je u slučaju promatrača ptica dnevna potrošnja u prosjeku oko 200 eura.
No, nije samo turistička potrošnja ono što je motiviralo Međimursku županiju da se okuša u promociji i razvoju „birdwatchinga”. Međimurje jednostavno koristi prirodne blagodati kojima je okruženo, ali i činjenicu da je prostor uz rijeke Muru i Dravu, europsku Amazonu, zaštićen Ekološkom mrežom Europske unije Natura 2000. S obzirom da je prostor „med dvemi vodami” zaštićen od nekih budućih devastacija, postoji garancija da će ujedno postati stalni dom brojnim rijetkim i zaštićenim vrstama pticama vodaricama.
Promatranje ptica uklapa se i u cjelokupnu turističku priču kojom Međimurje vabi gosti. Zelena destinacija održivog turizma u kojoj je naglasak stavljen na cikloturizam, uz prezentaciju prirodnih i tradicijskih vrijednosti, „birdwatchingom” bi bila samo dodatno obogaćena.
No, iako je priča 2019. godine s velikim entuzijazmom započeta, pandemijom koronavirusa naglo je i utišana. Ali ne i ugašena. Na promociji ljepote i važnosti promatranja ptica, doduše ne u svjetlu turističke ponude, ustrajno rade vrijedni djelatnici „Međimurske prirode”, kao i članovi Zaštitarsko-ekološke udruge „Senjar” iz Donje Dubrave.
Zahvaljujući njima Međimurje je već duži niz godina stalni sudionik tradicionalnog zimskog prebrojavanja ptica, ali i niza rekreativnih aktivnosti u prirodi poput ptičarenja. Naime, ptičarenja na preloškoj Marini, ali i drugim dijelovima uz rijeke Muru i Dravu redovito okupljaju građane koji žele naučiti sve o promatranju ptica te se na licu mjesta uz pomoć dalekozora i durbina se uvjeriti u svu ljepotu ptičjeg svijeta. Crna liska, crvenokljuni labud, ćubasti gnjurac, krunata patka, patka batoglavica, riječni galeb, vodomar... tek je dio bogatog popisa ptica koje naseljavaju prostor sjeverne Hrvatske.
Foto: Međimurska priroda
rp/vzaktualno.hr
