Za pet županija sjeverne Hrvatske osigurano je 15,1 milijardi kuna za razvojne projekte koji će Varaždinskoj, Krapinsko – zagorskoj, Međimurskoj, Koprivničko – križevačkoj i Bjelovarsko – bilogorskoj županiji osigurati daljnji rast kroz ukupno 38 projekata koji su obuhvaćeni Razvojnim sporazumom Sjever. Od ukupne vrijednosti, vrijednost zajedničkih infrastrukturnih projekata iznosi 9,2, dok ukupna vrijednost projekata županija (uključujući rezervne projekte) iznosi 5,9 milijardi kuna, a trošak financiranja projektno-tehničke dokumentacije iznosi 65,5 milijuna kuna. Svakako treba naglasiti kako je postupak izrade navedenog sporazuma pokrenut na inicijativu ranije spomenutih županija.
Razvojni sporazum potpisao je predsjednik Vlade, Andrej Plenković sa županima pet sjeverozapadnih hrvatskih županija; Anđelkom Stričakom, Željkom Kolarom, Matijom Posavcem, Darkom Korenom i Markom Marušićem. Uz predsjednika Vlade, u Varaždinsku županiju stiglo je i devetero ministara, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Tako su u Županijskoj palači u Varaždinu župani i članovi Vlade potpisali Razvojni sporazum za područje sjeverozapadne Hrvatske što je kako je rekao premijer, na tragu Vladine politike ravnomjernog regionalnog razvoja, a kako očekuje premijer Plenković, za par godina osjetit će se povišena kvaliteta života.
– To je Sporazum za cijelo razvojno desetljeće sjevera Hrvatske, ali i za cijelu Hrvatsku. I na uvodnom sam sastanku istaknuo kako je Hrvatska riješila sve svoje ključne nacionalne zadaće. Imamo i demokraciju, državu, institucije i naš je cilj, nakon članstva u EU, da pridonosimo gospodarskom razvoju i boljoj kvaliteti naših građana diljem Hrvatske. Upravo je to i smisao ovog sporazuma, inspiriran vrlo kvalitetnim okvirom projekta. Korištenje nacionalnih sredstava, EU sredstava i sredstva javnih poduzeća bit će prioritet u sljedećem razdoblju – objasnio je premijer Plenković i podsjetio na donijetu Nacionalnu strategiju i na usvojen Nacionalni plan oporavka i otpornosti, što je dokaz, uz današnje potpisivanje Razvojnog sporazuma, kako se gleda naprijed!
– Gledamo kako da ta politika lomljenja kora sa zemljama srednjoistočne Europe, koje nisu imale rat i koje su u Europskoj uniji puno dulje od Hrvatske, kako da dođemo na razinu njihovoga razvoja, a onda nakon 2030. godine lomiti razvojne kore i s onim članicama Unije koje su živjele u demokraciji zadnjih 70 godina. Prosjek razvijenosti ovih pet županija u odnosu na prosjek EU je između 41 i 57 posto. Najrazvijenija je naravno Varaždinska županija koja je i najveća i zbog toga smo i ovdje kako bismo posebno naglasili tu centralnu ulogu ove županije na sjeveru Hrvatske.
Varaždinski župan, Anđelko Stričak, nije krio zadovoljstvo potpisivanjem ovog vrijednog sporazuma istaknuvši kako nikada u povijesti nije bilo takve podrške ulaganjima u Varaždinsku županiju i sjever Hrvatske.
– Posebno mi je drago što smo upravo mi, ovdje u najstarijoj županiji u Hrvatskoj domaćini potpisivanja Razvojnog sporazuma, i to u godini u kojoj se obilježava 840. obljetnica prvog spomena Varaždinske županije u jednoj Povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. – izjavio je Stričak zahvalivši Vladi Andreja Plenkovića na podršci u realizaciji projekata važnih za Varaždinsku županiju, kao i svima koji su bili uključeni u stvaranje neovisne hrvatske države, a posebno hrvatskim braniteljima.
Sporazum će omogućiti međusobnu suradnju u područjima zdravlja i kvalitete života, energije i održivosti okoliša, prometa i mobilnosti, sigurnosti, digitalnog društva, kulturne baštine, turizma i kreativnog društva. Župan Stričak je istaknuo kako se na realizaciju bitnih projekata za Varaždinsku županiji, a koji su se našli u Razvojnom sporazumu Sjever čeka i po 20 godina.
- Projekti Varaždinske županije u Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske su ukupne vrijednosti gotovo 1,5 milijarde kuna, a obuhvatit će Centralni operacijski blok Opće bolnice Varaždin u vrijednosti od 460.000.000 kuna, II fazu Sveučilišnog kampusa Varaždin Fakulteta organizacije i informatike vrijednog 186.787.177 kuna, Umjetničko obrazovni centar sjeverne Hrvatske u Palači Erdődy Patačić u vrijednosti od 110.000.000 kuna koje Varaždinska županija provodi u partnerstvu s Glazbenom školom Varaždin - objasnio je župan Stričak.
Varaždinska županija će s Općinom Mali Bukovec i Bukotermal d.o.o. kao partnerima graditi geotermalne elektrane za eksploataciju geotermalne vode eksploatacijskog polja “Lunjkovec – Kutnjak” s proizvodnim i utisnim bušotinama u vrijednosti od 615.000.000 kuna. U partnerstvu sa Srednjom školom Arboretum Opeka planirana je Revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu vrijedna 58.492.550,92 kuna. Dvorac Šaulovec obnovit će se i prenamijeniti u Europski talent centar – Centri izvrsnosti Varaždinske županije čija je vrijednost 25.000.000 kuna, a u 32.000.000 usmjerit će se za Znanstveno-nastavno-tehnologijski STEM centar Sveučilišta Sjever u Varaždinu.
– Sve to će donijeti dosad najveći iskorak u podizanju kvalitete života naših sugrađana. Treba napomenuti i da su ogromna sredstva za gospodarstvo sjevera Hrvatske predviđena i Planom za industrijsku tranziciju koja iznose 100 milijuna eura – zaključio je Stričak.
Sporazum će omogućiti međusobnu suradnju u područjima zdravlja i kvalitete života, energije i održivosti okoliša, prometa i mobilnosti, sigurnosti, digitalnog društva, kulturne baštine, turizma i kreativnog društva. Župan Stričak je istaknuo kako se na realizaciju bitnih projekata za Varaždinsku županiji, a koji su se našli u Razvojnom sporazumu Sjever čeka i po 20 godina.
Projekti Varaždinske županije u Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske su ukupne vrijednosti gotovo 1,5 milijarde kuna, a obuhvatit će Centralni operacijski blok Opće bolnice Varaždin u vrijednosti od 460.000.000 kuna, II fazu Sveučilišnog kampusa Varaždin Fakulteta organizacije i informatike vrijednog 186.787.177 kuna, Umjetničko obrazovni centar sjeverne Hrvatske u Palači Erdődy Patačić u vrijednosti od 110.000.000 kuna koje Varaždinska županija provodi u partnerstvu s Glazbenom školom Varaždin.
Varaždinska županija će s Općinom Mali Bukovec i Bukotermal d.o.o. kao partnerima graditi geotermalne elektrane za eksploataciju geotermalne vode eksploatacijskog polja “Lunjkovec – Kutnjak” s proizvodnim i utisnim bušotinama u vrijednosti od 615.000.000 kuna. U partnerstvu sa Srednjom školom Arboretum Opeka planirana je Revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu vrijedna 58.492.550,92 kuna. Dvorac Šaulovec obnovit će se i prenamijeniti u Europski talent centar – Centri izvrsnosti Varaždinske županije čija je vrijednost 25.000.000 kuna, a u 32.000.000 usmjerit će se za Znanstveno-nastavno-tehnologijski STEM centar Sveučilišta Sjever u Varaždinu.
– Sve to će donijeti dosad najveći iskorak u podizanju kvalitete života naših sugrađana. Treba napomenuti i da su ogromna sredstva za gospodarstvo sjevera Hrvatske predviđena i Planom za industrijsku tranziciju koja iznose 100 milijuna eura – zaključio je Stričak.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, istaknuo je zadovoljstvo što je Vlada Republike Hrvatske prihvatila inicijativu koja je krenula upravo iz Krapinsko-zagorske županije i koju su prvo prihvatili župani Varaždinske i Međimurske županije, a potom i Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke na principu razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem. Razvojnim sporazumom u Krapinsko – zagorsku županiju dolazi 875 milijuna kuna.
– Smatramo da zbog ravnomjernog regionalnog razvoja svi moramo imati iste šanse. To bez ovakvog financijskog i razvojnog okvira jednostavno nije moguće. Imamo još dosta posla, trebamo sjesti zajedno s ministrima i to dovesti do jedne razine kada ćemo moći govoriti o provedbu. Pred nama je ogroman izazov, ovo je vjerojatno prilika generacije, no moramo sve još malo iskristalizirati i stvoriti dobar temelj kako bismo mogli krenuti u realizaciju – rekao je Kolar naglasivši kako svi zajedno mogu većinu projekata provesti u narednom razdoblju.
– Mi smo jasno definirali svoj plan razvoja, a fokusirat ćemo se prije svega na razvoj zdravstvenog turizma, izgradnju Nacionalnog centra za liječenje bolesti srca i mozga u Krapinskim Toplicama u vrijednosti od 380 milijuna kuna, potom 173 milijuna kuna vrijedan projekt za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Prvu fazu koja je bila teška 27 milijuna kuna, izgradnja vanjskog bazena sa svim priključcima smo već realizirali, a sada smo u pripremi javljanja na natječaj za drugu fazu – pojasnio je Kolar.
Krapinsko – zagorski župan istaknuo je i projekt revitalizacije Bedekovčanskih jezera za što će se izdvojiti oko 60-ak milijuna kuna, a za projekt Crne kraljice u Krapini oko 70-ak milijuna kuna. Rezervni projekt Krapinsko – zagorske županije je Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, a tu je i brza cesta Zlatar Bistrica – Marija Bistrica sa spojem na Breznički Hum i Popovec, koja, nažalost, treću godinu za redom nije u proračunu niti Hrvatskih cesta niti Ministarstva prometa.
– Već mi je malo i smiješno o tome razgovarati, a i neugodno mi je pred ljudima jer smo imali dogovor da ćemo imati dinamiku izvođenja radova kada završimo radove u Zlatar Bistrici, da ćemo isprojektirati do Marije Bistrice i krenuti. Ministar Butković mi je to već tri, četiri puta obećao. Lepoglavska spojnica gdje mi sada dobivamo jednu kompletno novu trasu željeznice biti će čvor u Bedekovčini, Poznanovec, Zlatara, Peršaves na Lepoglavu. I tu je ta zagorska magistrala, brza cesta koja bi spajala Krapinu s Varaždinom gdje je dio dokumentacije napravljena, ali isključivo za onaj dio koji je na Varaždinskom području – rekao je župan Kolar koji je naglasio kako navedeno nije spisak želja već projekti čija realizacija garantira rast i razvoj.
– Pošto su sva sjedišta županije dobila svoje ITU mehanizme, smatram da se kroz Mehanizam za oporavak i otpornost u svakoj od županija direktno trebao isfinancirati po jedan kapitalni projekt. Time bismo dali jedan zamašnjak gospodarstvu, građevinskom sektoru i mislim da bi to bilo dobro – zaključio je župan Kolar.
Župan Međimurske županije, u koju se današnjim potpisivanjem slijeva 318 milijuna kuna, Matija Posavec, naglasio je kako Razvojni sporazum znači bolju zdravstvenu skrb, bolje obrazovanje i bolju prometnu povezanost. Kako ističe župan Posavec posebna se pozornost posvetila ”pokrivanju” svih društvenih aspekata kako bi rezultati po završetku projekta bili vidljivi.
– Uvijek smo pazili i vodili računa o prioritetima koji su nam važni, tako da smo prijavili projekte poput nastavka energetske obnove zgrada Županijske bolnice, odjela neurologije i pedijatrije koje želimo potpuno renovirati. Puno smo uložili u zdravstveni skrb, a nastavljamo i dalje, pa planiramo otvoriti Centar palijativne skrbi. Što se tiče obrazovanja, tu imamo Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu i izgradnju nove škole u Nedelišću, a u grani prometne infrastrukture planiramo izgradnju brze ceste Čakovec-Varaždin kao spoj dvaju gradova koja su sjedišta dviju županija. Naravno, tu je i daljnje ulaganje u kulturu, turizam i sve ono što je vezano za gospodarstvo u Centru znanja kroz znanstveno-istraživačke centre obnovu infrastrukture i uređenje poslovnog parka za privlačenje investicija – objasnio je župan Posavec i dodao kako će se na taj način podizati razvijenost Međimurske županije u odnosu na druge regije Europske unije.
Koprivničko-križevačka županija današnjim potpisivanjem osigurava 788 milijuna kuna za projekte koji su kapitalne naravi. Naime, u ovoj se županiji, kako je podsjetio župan Koprivničko – križevačke županije, Darko Koren trenutno radi na pripremi projekta revitalizacije Dvorca Inke u Rasinji, izgradnji nove zgrade Srednje škole u Koprivnici, Regionalnog centra za palijativu u županijskoj bolnici, intermodalnog koncepta prijevoza u Križevcima i toplica u Općini Kloštar Podravski, a najveći dio iznosa, preko 3 milijarde kuna otići će na nastavak gradnje brze ceste od Kloštara Vojakovačkog do mađarske granice.
– Ono što javnosti treba jasno reći je da to nije jedna kasa iz koje će se sredstva uzimati prema našim željama i potrebama nego je to početak jednog mukotrpnog puta da bi se svi ti projekti vrijedni 15,2 milijardi kuna u sljedećih 10 godina realizirali na području sjevera Hrvatske – poručio je župan Koren dodavši kako je Koprivničko – križevačka županija prije svega prijavila projekte od svojih interesa.
-U tom kompletu je i iznos od 12 milijuna kuna projektiranja sedam kapitalnih investicija u narednom razdoblju – rekao je Koren istaknuvši kako je ovo početak jednog novog razdoblja koji sjeverozapadnoj Hrvatskoj daje garanciju promjene i razvoj kojem svi zajedno teže.
Župan Bjelovarsko – bilogorske županije, Marko Marušić ističe kako je današnji dan velik za Bjelovarsko – bilogorsku županiju.
– Potpisali smo Razvojni sporazum, mi konkuriramo sa 5 projekata vrijednosti 2 milijarde kune, tu je prije svega onaj naš najbitniji projekt – opremanje Opće bolnice Bjelovar, isto tako tu je i proširenje kapaciteta Daruvarskih toplica i revitalizacija Bjelovarskog sajma, distribucijskog centra, a jako je vrijedan projekt i brza cesta Bjelovar-Virovitica. Iznimno su to značajni projekti koji će podići standard našim sumještanima, podići standard županije, a malo prije smo i čuli podatak da smo mi među 5 županija koje imaju najmanji indeks razvijenosti, tako da će ovi projekti zasigurno pomoći da ulovimo onaj vlak s najrazvijenijim županijama, tako da polažemo velike nade – poručio je župan Marušić.
Aktivnosti razvojnog sporazuma imat će izravan i nemjerljiv učinak na gospodarstvo s obzirom da će se polovina sredstava usmjeriti na gospodarske projekte županija potpisnica s ciljem jačanja konkurentnosti i ravnomjerniji regionalni razvoj, pružanje odgovora na ključne društvene izazove, smanjenje siromaštva i povećanje standarda županija. Mehanizam razvojnog sporazuma omogućit će bolju koordinaciju procesa kreiranja i provedbe politike regionalnoga razvoja, a samim time potaknuti županije na aktivniju međusobnu suradnju.
mčaržavec/vzaktualno.hr