Početkom veljače na internetskim stranicama varaždinske gradske Turističke zajednice i Špancirfesta pokrenuta je anketa čiji je cilj bio doznati što građani Varaždina, posjetitelji i prijatelji misle o ovom festivalu, što im se sviđa, a što ne, što bi izbacili s festivala, a koje sadržaje obogatili. Anketi se odazvalo 462-oje ispitanika, a kakve su njihove želje, koje su primjedbe i prijedloge iznijeli, moglo se čuti na večerašnjoj javnoj raspravi na kojoj je, uz zamjenicu gradonačelnika Sandru Malenicu i direktoricu Turističke zajednice Jelenu Toth, sudjelovalo tridesetak građana različitih generacija.
- I anketu i ovu javnu raspravu organizirali smo kako bismo javnosti dali priliku da nam ukaže na probleme i potrebe, da čujemo iskustva ljudi koji sudjeluju u realizaciji festivala, da osluhnemo glas javnosti i zajedno učinimo sve da ove godine festival bude još bolji, da se napravi koncept s kojim će biti zadovoljna velika većina građana – rekla je Jelena Toth.
No, lako je to reći, ali će biti teško učiniti, jer želje građana uvelike se razlikuju. Krenimo redom!
U već spomenutoj anketi sudjelovalo je gotovo duplo više žena nego muškaraca, najviše u dobi od 18 do 45 godina, velika većina njih s područja Varaždina, mnogo manje iz drugih dijelova županije i vrlo malo izvan našeg područja. Anketi su se odazvale većinom osobe srednje ili visoke stručne spreme, a najviše njih posjetilo je pet ili više izdanja festivala. Iz rezultata ankete može se zaključiti da su posjetiteljima svi segmenti festivala gotovo jednako važni; i ulični i glazbeni programi, Park kreative, Uska ulica, ponuda izlagača, kao i ugostiteljska ponuda – sve im je važno, no ima stvari s kojima su više, odnosno manje zadovoljni.
- Manje su zadovoljni ponudom izlagača, ugostiteljskom ponudom, brojem parkirnih mjesta i cijenom parkiranja, sponzorskim reklamama po gradu i gastro ponudom.
Većina ispitanika nije zadovoljna cijenama, ali to nas i nije začudilo – rekla je Toth te dodala da je anketa pokazala da je teško zadovoljiti svačiji ukus.
- Teško bi mogli doći do zajedničkih sadržaja koji bi mogli zadovoljiti sve posjetitelje. Ima ispitanika koji žele da se vrati pozornica na Starom gradu i spremni su platiti ulaznicu za dobar koncert, drugi su kategorično protiv koncerata "u grabi", treći žele da koncerata bude, ali da budu besplatni. Neki bi više etno glazbe, ima ih koji bi željeli više domaćih izvođača, a drugi bi radije urbane strane bandove. Jedan dio ispitanika želio bi da bude više šatora pod kojima su nekad svirali tamburaši, drugi za tambure ne žele ni čuti. Imamo nekoga tko želi pop i rock glazbu, a s druge strane imamo one koji su predložili da pozovemo Zlatka Pejakovića, Dražena Zečića, Severinu i Rozgu – njih imamo u svakom trećem odgovoru. Imamo, naravno, i onu drugu, urbaniju publiku koja želi čuti Nicka Cavea, Roling Stonese...ima svakakvih prijedloga – zaključila je Toth.
Ono čime ispitanici u anketi nisu zadovoljni je parkiranje – do parkirnog je mjesta, smatraju, teško doći u vrijeme Špancirfesta, a neki predlažu i da se naplata parkiranja u tijekom festivala ukine.
- Bilo je dosta primjedbi, ali i konstruktivnih prijedloga kao što je i onaj da vratimo kostimirane šetače na ulice, odnosno da poboljšamo gastro ponudu. Ni tu se, naravno, prijedlozi ne poklapaju; jedan dio ispitanika želi tradicionalnu kuhinju, a drugi pak žele urbaniju ponudu – meksičku, japansku i kinesku hranu – otkrila je direktorica Turističke zajednice.
A nakon prezentacije rezultata internetske ankete, na red su došli okupljeni građani. Prvi od njih krenuo je s pitanjem zašto više nema onih uličnih svirača za starije posjetitelje, za umirovljenike koji također dolaze na Špancirfest, misleći pritom na domaće izvođače, posebice tamburaše.
Toth se nije složila s konstatcijom da nema programa za umirovljenike i otvoreno rekla da smatra kako takva vrsta glazbe zapravo nije primjerena za takvu vrstu festivala kakav je Špancirfest, bar ne za izvođenje na festivalskim pozornicama, dok je zamjenica gradonačelnika uputila kritiku ugostiteljima:
- Nek' oni naprave koncerte za penziće, a ne da samo čekaju da Turistička zajednica sve organizira, a oni da pokupe novce.
Temu je nastavio gospodin u zlatnim godinama koji je, kako je naglasio, sudionik Špancirfesta od 1999. godine.
- Prvi sam nastupao na tom festivalu koji polako gubi svoje "ime i prezime". Osim što sam glazbenik, ja sam i ugostitelj i moram reći kaj me smeta. Ne može ugostitelj za 10 dana festivala iz žepa unapred platiti 30 do 40 tisuća kuna, sve to košta i nije to "sad bumo svirali". Kad je Špancirfest počel, onda su nas molili da sviramo, onda je bil pravi narodni festival, a nakon pet godina je direktorica rekla da gradu Varaždinu više ne priliče nastupi u narodnim nošnjama i s tamburicama. Festival više nije autohton, a u Austriji se, primjerice, ne srame svojih nošnji i instrumenata.
Ja predlažem da mi ugostitelji ono kaj trebamo platiti platimo nakon Špancirefsta - dajte da prvo nekaj zaradimo pa da onda platimo – predložio je.Jelena Toth odmah je objasnila zašto je to nemoguće:
- Mi izvođače plaćamo prije festivala, osim rijetkih s kojima smo u posebno dobrim odnosima. Sa svjetskim glazbenim imenima morate 50 posto platiti mnogo ranije, evo s nekima već sad to rješavamo. Nama treba novac za organizaciju prije festivala. Cijene prostora su javne, transparentne, a ako itko zarađuje na Špancirfestu onda su to ugostitelji. Imamo podatke koji to pokazuju. Moj osobni stav je ako se već toliko zarađuje, a drugi se trude da osmisle sadržaje, onda oni koji samo zarađuju ne bi trebali toliko kukati. Turistička zajednica je neprofitna organizacija i mi ne radimo da bismo zaradili – sav novac ulažemo u program festivala, da bi ugosteljima na terasama sjedilo više ljudi. I ponavljam, mi u TZ smatramo da narodnoj glazbi nije mjesto u središtu grada i ako netko od ugostitelja to želi, treba tražiti našu suglasnost.
Malenica je dodala:
- Što se tiče cijena, Grad Varaždin subvencionira izlagače iz Varaždina, pokrenuli smo i Obrtničku ulicu. A ovo drugo...znam da postoje ljudi kojima je teško shvatiti da smo mi građanski grad i naša kultura nije folklorna, već kultura obrta i balova.
Od nekoliko mlađih sudionika tribine moglo se čuti nekoliko prijedloga vezanih uglavnom uz glazbeni program, većinom uz pozornicu na Starom gradu. Čuo se i prijedlog da se uvedu tematski dani s različitom glazbom, kao i onaj da se u realizaciju Špancirfesta uključe učenici varaždinske Glazbene škole koja ove godine obilježava 190 godina postojanja.
. Razmišljamo o tome da vratimo pozornicu na Stari grad, vjerojatno će se naplaćivati ulaznice, a ove godine neće biti Kraljevske zone, ali bit će nešto slično, s pozornicom, s besplatnim koncertima i kvalitetnijim izvođačima nego što su bili prošle godine. Uglavnom, koncerti s obje strane bedema neće se preklapati. Učenike Glazbene već uključujemo, a činit ćemo to i dalje, tu je i program Heroj ulica, a ove će godine uličnih svirača biti više. Što se tiče Tematskih dana, nisam za to - Špancirfest je šarolik i možda bi bilo teško sve to skupiti u jedan dan – odgovorila je Toth.
Jedan od sudionika javne rasprave prisjetio se dana kad je na Starom gradu bilo koncerata, ali se ulaznice nisu naplaćivale, pa se, prema njegovim riječima, iz Zagreba slijevala rijeka ljudi u Varaždin. No, kad je počela naplata, iz Zagreba dolazi mnogo manje ljudi, istaknuo je i predložio da se novac pokuša ipak namaknuti od sponzora, a ne prodajom ulaznica.
- Koliko ja znam, uZagrebu su naviknuti da se dobre stvari plaćaju i po statistikama koje vodimo ima dosta Zagrepčana. Inače, poanta Špancirfesta ne smije se vrtjeti oko glazbenih programa – tu je raznolikost i atraktivnost cjelokupnog programa. Od ulaznica smo prihodovali milijun kuna, a ne znam od kojeg bi sponzora mogli toliko dobiti. Borimo se s njima i za tisuću kuna, a svaki od njih ima svoje zahtjeve. Ljude više ne zanimaju baneri, nego prostori, konkretani sadržaji. Pitali su kak se nekad moglo raditi besplatne koncerte, a sad ne može. Moje protupitanje je; Nije li istina da kad ste nekad ušli u trgovinu sa 100 kuna, izašli ste s punom vrećicom, a danas za sto kuna tu istu vrećicu možete napuniti samo do pola? I još želim naglasiti da na sam program nitko iz Zagreba nije imao neke veće primjedbe, a najviše kritika imamo od samih Varaždinaca – svima smo dobri, osim našim vlastitim građanima – razočarano je zaključila Toth.
Bilo je i pitanja zašto u uskoj ulici nisu više samo domaći umjetnici, ali i zašto ništa ne radi nakon ponoći pa mladi nemaju kuda otići. Malenica je odgovorila da će se to ove godine promijeniti:
- Ove godine Varaždin preuzima Kraljevsku zonu (koja će vjerojatno dobiti drugo ime) i bit će mnogo kvalitetnija, fluidnija. A i cijeli festival će biti super. Ne smijem još ništa otkriti, ali vidjela sam program i znam da će biti super, svi će biti zadovoljni!
Preostaje nam da svi zajedno budemo još malo strpljivi. Podsjetimo, ove godine Špancirfest slavi svoj 20. rođendan i želja je organizatora da njegovo jubilarno izdanje bude najbolje dosad. Hoće li u tome uspjeti i koliko su im u tome pomogle primjedbe i prijedlozi građana, doznat ćemo na kraju ljeta.
a.kučić/vzaktualno.hr
