Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u godini koja je iza nas bilo je 53 opoziva vezanih uz hranu od čega se 20 odnosilo na kemijske kontaminante, 18 na mikroorganizme i 15 na ostalo.
Kako ističu u ministarstvu, ostale opasnosti odnose se na migracije iz materijala u kontaktu hranom (četiri opoziva), komadiće stranog tijela u hrani (također četiri opoziva), neoznačene alergene (tri opoziva), pogrešno označavanje (dva opoziva) i po jedan opoziv vezan uz neispravnu ambalažu i neodobreni sastojak (sadržaj aditiva), piše Poslovni dnevnik.
Podaci pokazuju i kako je najčešće do opoziva prehrambenih proizvoda došlo tijekom prosinca kada ih je bilo 15 i studenog, kada ih je zabilježeno 11.
“Najveći broj opoziva odnosio se na žitarica i proizvoda pekarstva (krekere i grisine), masti i ulja, meso peradi, ribu, materijale u kontaktu s hranom i orašaste plodove i sjemenke (po pet opoziva za svaku od ovih kategorija). Do opoziva krekera i grisina te sjemenki uljarica u najvećem broju slučajeva došlo je uslijed povećane količine etilen oksida, a do opoziva ribe (najčešće lososa) i mesnih proizvoda najčešće uslijed prisustva bakterije Listeria monocytogenes. Prisustvo bakterije Salmonella spp. bio je najčešći razlog opoziva mesa peradi”, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Ove brojke komentirali su i iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) iz koje ističu kako oni kontinuirano upozoravaju na činjenicu da na hrvatsko tržište iz uvoza dolaze proizvodi sumnjive kvalitete koji se prodaju po dampinškim cijenama.
“Ne iznenađuje nas da u zadnje vrijeme dolazi do pojačanog povlačenja proizvoda koji su zdravstveno neispravni, što je upozorenje kako je potrebno pojačati kontrole uvoznih proizvoda na tržištu. Hrvatski proizvođači u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane primjenjuju najveće standarde proizvodnje i često domaća proizvodnja podliježe jačim i strožim kontrolama nego uvozni proizvodi. Kontrola proizvoda se provodi temeljem godišnjeg plana monitoringa koji izrađuju nadležne inspekcije, te obuhvat kontrola ne može zahvatiti sve ono što iz uvoza dolazi na domaće tržište. Zbog toga smo tijekom ove godine u nekoliko navrata tražili pojačanu kontrolu, te jasnije komuniciranje nadležnih inspekcija o kojim se proizvodima radi, odakle se oni uvoze, tko su proizvođači i uvoznici, odnosno koji trgovci imaju najveći broj proizvoda koji su zdravstveno neispravni”, kažu iz HPK.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
vzaktualno.hr/poslovni.hr
