U Pragu se 15. i 16. listopada održala 213. sjednica Predsjedništva Odbora regija. Dvodnevni sastanak odvio se u okviru češkog predsjedavanja Vijećem EU te je bio prilika da predstavnici lokalnih vlasti rasprave aktualnosti koji se tiču europskih regija, gradova i općina ali i situacije u neposrednom susjedstvu, ratnih razaranja u Ukrajini i energetske krize koja je obuhvatila cijelu Europu. Na sastanku su sudjelovala dvojica hrvatskih članova Predsjedništva, Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanske županije i Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec.
Sjednica Predsjedništva otvorena je obraćenjem gradonačelnika Praga, Zdeněka Hřiba, koji je istaknuo da je 18000 izbjeglica iz Ukrajine trenutno smješteno u glavnom češkom gradu čime je Prag preuzeo vodeću ulogu u pružanju domaćinstva izbjeglicama, zahvaljujući aktivnoj suradnji lokalnih i nacionalnih vlasti i organizacija civilnog društva.
Obratio i zamjenik predsjednika vlade za digitalizaciju i ministar za regionalni razvoj Češke Republike, Ivan Bartoš, koji je predstavio prioritete češkog predsjedanja a koji su zbog energetske krize i rata u Ukrajini morali biti prilagođeni. Istaknuo je važnost europskih sredstava programa REACT-EU koji su iskorišteni u svrhu koordinacije napora za primitak izbjeglica i financiranje potrebnih aktivnosti. Smatra da se nužno usmjeriti na jačanje otpornosti Europske unije i demokracije, osnaživanje vladavina prava i poštivanje ljudskih prava, usprkos tome što na granicama te iste Europe bijesni rat.
U nastavku sjednice organizirane su dvije panel rasprave. Prvi okrugli stol održao se na temu društvenih i ekonomskih učinaka rata u Ukrajini na europske regije i gradove te je okupio govornike iz Europskog parlamenta, čeških ministarstava te predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti. Zaključeno je da regije i gradovi podnose najteži dio tereta u ovim vremenima te je nužno uspostavljanje kanala solidarnosti među državama članicama. Potrebno će biti pružati mjere pomoći građanima te malim i srednjim poduzećima zbog porasta energetskih troškova i tu je uloga EU bitna, što je potvrđeno u nedavno predloženom paketu mjera Europske komisije. Smanjenje potrošnje energije i snažnija provedba zelene tranzicije nameće se kao prioritet lokalnim vlastima.
Drugi okrugli stol fokusirao se na podršku ukrajinskim gradovima u izgradnji uništenih područja te pokretanje Saveza gradova i regija za obnovu Ukrajine. Govornici iz Poljske, Češke i Ukrajine objasnili su ciljeve ove inicijative. U raspravi je sudjelovao i posebni uzvanik i počasni član Europskog odbora regija gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, koji je jasno ponovio politički cilj, viziju i nadu ukrajinskog vodstva za priključenje u Europsku uniju i prekid rata, te prenio zahvalu svima koji pomažu ukrajinskim naporima u borbi ili u primanju njenih izbjeglica.
Mnogi ukrajinski gradovi su znatno porušeni, čak 80%-90% infrastrukture uništeno je u slučaju Mariupolja. Češki prijedlog podrazumijeva osnivanje dobrovoljne garancije za građevinske obveznice kako bi osigurali dovoljno financijskih sredstava za obnovu gradova i općina. Otplata obveznica započela bi u 2028. godine s početkom sljedećeg višegodišnjeg razdoblja EU-a.
Kao uvod u teme koje su se raspravile na sjednici članovi Predsjedništva imali su priliku, dan ranije, sudjelovati u studijskoj posjeti gradu i regiji Pardubice koji se nalaze u blizini Praga gdje su predstavljeni uspješni primjeri upravljanja izbjegličkom krizom, prekogranične suradnje s ukrajinskim kolegama te korištenja europskih sredstava za integrirana ulaganja u revitalizaciju brownfield područja.
Tijekom sjednice članovi Predsjedništva osvrnuli su se i na nedavnu izjavu predsjednice Europske komisije o stanju u Europi, komentirajući uglavnom izostanak kohezijske politike te lokalne i regionalne perspektive u, inače dobrom, govoru Ursule van der Leyen.
Sljedeća sjednica Predsjedništva održat će se uoči plenarne sjednice u listopadu u okviru događanja Europskog tjedna regija i gradova koji traje od 10. do 13. listopada 2022.
vzaktualno.hr
