U Hrvatskoj sve više raste broj fizičkih i verbalnih napada na strane državljane, osobito na strane radnike, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova i izvješće pučke pravobraniteljice. Iako je većina incidenata zabilježena u većim gradovima, zabrinjavajući trendovi nisu zaobišli ni sjever zemlje, iako u znatno manjem obimu.
Prema podacima MUP-a, protekle 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 326 kaznenih djela počinjenih na štetu stranaca, s ukupno 527 žrtava. Od toga je čak 160 žrtava bilo iz zemalja poput Indije, Pakistana i Bangladeša, čiji su državljani sve češći među radnom snagom u Hrvatskoj. Za usporedbu, godinu dana ranije evidentirano je upola manje žrtava, njih 83.
U izvješću pučke pravobraniteljice ističe se kako se u mnogim slučajevima radilo o napadima na javnim površinama, a zabrinjava činjenica kako su rasna pripadnost ili boja kože bili vjerojatni motivi napada.
Na sjeveru Hrvatske više radnika, no (još) manje incidenata
Na sjeveru Hrvatske, gdje raste broj izdanih radnih dozvola za strance, napadi na radnike su rijetki, no ipak prisutni.
Od triju županija - Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske, napadi su evidentirani samo na području Policijske uprave varaždinske gdje su u prvoj polovici 2025. godine zabilježena tri napada na strane radnike. U Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj policiji takvi slučajevi, službeno, nisu evidentirani.
U protekloj godini na području PU varaždinske izdano je ukupno 9933 dozvola za boravak i rad, u međimurskoj 4387, a u krapinsko-zagorskoj 5757. Tijekom 2025., do kraja lipnja, taj trend se nastavlja. Na području Varaždinske županije izdano je 3041 dozvola, u Međimurskoj 1787, a u Krapinsko-zagorskoj 2047.
Od toga je novih dozvola, dakle za strane državljane koji prvi put dolaze, najviše bilo u Varaždinskoj županiji (1233), zatim u Krapinsko-zagorskoj (1130), pa u Međimurskoj (896). Ti podaci pokazuju jasan rast udjela strane radne snage na sjeveru Hrvatske, osobito u građevinskom i proizvodnom sektoru.
Iako broj napada nije velik, "svega" tri, činjenica da su se oni dogodili u prvoj polovici godine, samo na jednom području, govori kako ni sjever Hrvatske nije imun na trendove prisutne u ostatku zemlje, a važno je napomenuti kako svi napadi možda nisu ni prijavljeni, što zbog straha ili pak jezične barijere.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
