Krapinsko-zagorska županija već dugi niz godina posvećuje posebnu pažnju skrbi o žrtvama nasilja, a značajni iskoraci ostvareni su u posljednjih nekoliko godina. Jedan od ključnih trenutaka bio je u prosincu 2020. godine, kada je otvoreno privremeno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja "Novi početak".
Projekt, vrijedan 1,9 milijuna eura, financiran je iz Europskog socijalnog fonda, uz dodatnih 450 tisuća eura vlastitih sredstava Krapinsko-zagorske županije. Sklonište je namijenjeno ženama, muškarcima te djeci – žrtvama obiteljskog nasilja. Osim skloništa, uređeno je i savjetovalište, u koje je uloženo 127 tisuća eura.
Jedinstveni dio projekta odnosi se na post-skrbnu podršku žrtvama nasilja, koja omogućuje pomoć u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon izlaska iz skloništa, kako bi se osigurao što lakši prijelaz u novi, samostalni život. Svi zainteresirani koji promišljaju o promjenama u svom životu pozvani su da posjete savjetovalište, gdje će dobiti anonimnu podršku.
Radno vrijeme savjetovališta je utorkom od 15:00 do 19:00 sati, srijedom od 13:00 do 17:00 sati, četvrtkom od 8:00 do 12:00 sati te prvu subotu u mjesecu od 8:00 do 12:00 sati. Kontaktirati ih možete putem telefona na broj 091 255 6255 ili putem e-maila na savjetovaliste.np@kzz.hr. Dolazak je potrebno prethodno najaviti putem telefona ili e-maila, dok su informacije dostupne bez najave srijedom u terminu od 15:00 do 17:00 sati.
Žrtve obiteljskog nasilja, njihovi prijatelji, rodbina, susjedi i kolege s posla pozvani su da obavijeste policiju na broj 192 o svakom incidentu. Ukoliko se netko osjeća nesigurno, boji se za svoj život ili život svoje djece, trpi psihičke ili fizičke bolove u odnosu s partnerom, savjetovalište i policija su tu da pruže pomoć.
Stručni tim savjetovališta čine psihologinje, socijalni radnik i pravnica koji pružaju potrebnu podršku i informacije.
Zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi početak, Aneta Škreblin naglasila je kako je najviše u fokusu fizičko nasilje jer ono ostavlja vidljive posljedice.
- Međutim ono što puno duže traje i puno psihološki dublje posljedice ostavlja jest emocionalno i psihološko nasilje i zlostavljanje poput pretjerane ljubomore, kontrole, provjeravanja, stalno vrijeđanje, omalovažavanja. Što rezultira sa sniženim samopoštovanjem i samopouzdanjem - pojasnila je Škreblin.
Istaknula je kako je ozbiljno i ekonomsko nasilje u kojem su kontrolirana sredstva žrtve ili su joj uskraćena, ali ističe da su društvene mreže i moderne tehnologije omogućile komunikaciju koja može imati ozbiljne posljedice, jer često zaboravljamo da se s druge strane nalazi stvarna osoba.
U cilju podizanja svijesti o ovoj temi, Krapinsko-zagorska županija organizirala je prvi okrugli stol o rodnom i kibernetičkom nasilju. Škreblin podsjeća na važnost edukacije i senzibilizacije zajednice, posebno kada je riječ o prepoznavanju svih oblika nasilja. Prema njenim riječima, nasilje ne bira rod, spol ili ekonomski status. Statistički, žene su češće žrtve, ali nasilje se događa i prema muškarcima. Također se osvrnula na međugeneracijski prijenos nasilja, ističući kako je važno raditi na promjeni društvene percepcije.
- Kada odrastate u okruženju gdje je nasilje normalna pojava, teško je znati da postoji drugačiji način rješavanja problema. Svi mi imamo odgovornost promicati poruke da nasilje nikad nije rješenje i da se može drugačije - zaključila je Škreblin.
s.smoljan/vzaktualno.hr
