Gotovo da ne prođe dan, a da barem jedna policijska uprava u Hrvatskoj ne izvijesti o prijavi prevare putem interneta. Samo u veljači smo čitali o nekoliko Međimuraca koji su na „trgovanju kriptovalutama” ostali bez gotovo 80.000 eura, ženi iz Varaždina koja je dala sve podatke s kartice u nadi da će za uloženih 250 eura zaraditi barem 15.000. Kartica joj je na kraju „očišćena” za nekoliko stotina eura. Pisalo se i o dvojica starijih Varaždinaca koji su ostali bez ukupno 12.800 eura. Ali rekorder je svakako muškarac s Kvarnera kojeg su „brokeri s interneta” uvjerili da trguje naftom i zlatom, a na kraju su na njegovo ime podigli čak i kredit te ga oštetili za više od 170.000 eura.
Policija je lani zaprimila više od 2000 prijava prevara i krađe podataka na internetu, što je 500-tinjak slučajeva više nego 2022. godine. No, brojka je zasigurno i veća, s obzirom da mnogi niti ne prijave svoje slučajeve, što zbog sumnje u mogućnost pronalaska počinitelja, a što zbog srama kada shvate na kakvu su prevaru nasjeli.
Prošle godine na ovaj način Hrvati su ostali bez čak osam milijuna eura. Doduše, to je podatak koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, što znači da se odnosi samo na poznate, odnosno prijavljene slučajeve. Koliko ih je još prošlo ispod radara, ostaje nepoznato.
Zanimljiv je podataka da su prijašnjih godina najranjivije skupine bile osobe starije od 60 godina. Što i ne treba čuditi s obzirom na njihovu nisku razinu informatičke pismenosti. U posljednje dvije godine ta se statistika promijenila pa najviše prijava dolazi od osoba starosti od 30 do 39 godina, a vezane su uglavnom za prevare u ulaganja i trgovanja kriptovalutama.
Iako iz policije i Hrvatske udruge banaka redovito upozoravaju na opasnosti, ali i daju savjete kako se učinkovito zaštititi, i dalje postoji priličan broj građana koji nasjedaju na, u pravilu, prilično prozirna obećanja na brzu i laku zaradu. Lažne poruke dolaze mailom, sms-om, aplikacijama za razmjenu poruka… i sve koriste više manje isti narativ.
Nakon što se osoba uhvati priče, od nje se traže osobni podaci koji uključuju i broj bankovne kartice ili pak da na svoj mobilni telefon instalira određenu aplikaciju, koja bez suglasnosti vlasnika, skida povjerljive podatke. Ponekad napadači kreiraju identične stranice kao one „originalne”, ali im se domene razlikuju, a osobe koje ne primijete ništa sumnjivo, započnu komunikaciju koja rezultira krađom osobnih podataka.
Iako ovakve prevare nisu velika novost, iznenađuje nevjerojatan rast slučajeva iz godine u godinu. Internetske prevare pravi su „procvat” doživjele tijekom globalne pandemije koronavirusa, kada su i prevaranti bili prisiljena – na rad od kuće.
Osim velikog broja prevara, zabrinjava i mali postotak rješivosti slučajeva. U pravilu, prevarantima se jako teško ulazi u trag jer je riječ uglavnom o osobama ili tvrtkama koji djeluju izvan Europske unije i često mijenjaju domene s kojih vrebaju žrtve.
Želite se zaštititi od ovakvih prijetnje, pridržavajte se nekoliko pravila. Prodajete li neki proizvod ili uslugu, odnosno očekujete li uplatu na svoj račun, drugoj strani potreban je samo vaš IBAN, stoga ni pod koju cijene ne šaljite broj kartice, datum isteka ili CVV/CVC broj s poleđine kartice. Ne šaljite niti fotografije svojih kartica ili osobne iskaznice.
Prevaranti mogu od vas tražiti kodove ili zaporke generirane tokenom, što je samo još jedan način da ostanete bez novaca na računima. Mijenjajte zaporke koje najčešće koristite i trudite se da budu što kompliciranije, odnosno, sastavljene od svih vrsta znakova na tipkovnici.
Foto: ilustracija
rp/vzaktualno.hr
