Negativne demografske trendove u Hrvatskoj zorno ilustriraju i nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o broju kućanstava, a po kojima je gotovo trećina kućanstava u našoj zemlji – samačka, piše Gradonačelnik.hr
Trend padanja veličine kućanstava traje posljednjih 70 godina. Prema podacima DZS-a, 1953. godine je u kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, dok je u 2021. godini taj broj pao i iznosio je 2,7 osoba.
Kada je riječ o prosječnom broju članova kućanstva, na vrhu su sjeverne kontinentalne županije, pa su tako u prosjeku najbrojnija kućanstva u Krapinsko-zagorskoj (3,1 osoba), Međimurskoj (3,1), Varaždinskoj (3) i Zagrebačkoj županiji (3), dok su najmanja ona u Primorsko-goranskoj (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5 osoba u prosjeku), piše Gradonačelnik.hr
Ako se gledaju gradovi, i u tome većinom prednjače sjeverni gradovi. Osim Imotskog, koji je na prvom mjestu po najbrojnijem kućanstvu sa 3,51 osoba, iza njega su Metković sa 3,29 te Novi Marof i Ivanec u kojima prosječno kućanstvo broji 3,20 članova.
Preko tri člana kućanstva redom imaju mali ili srednji gradovi, pa su među njima našli i Donja Stubica (3,17), Sveta Nedelja (3,15), zatim Pregrada i Prelog u kojima prosječno kućanstvo broji 3,11 članova, Sveti Ivan Zelina (3,10), Mursko Središće i Krapina kao jedini veliki grad među njima, sa 3,08 članova kućanstva, a tu su još i Lepoglava (3,06), Zlatar (3,05)
Iako je Međimurska županija s prosjekom od 3,1 člana kućanstva druga u zemlji, Grad Čakovec i njegovo urbano područje ima niži prosjek – 2,84 člana kućanstva, Kućanstva u Varaždinu broje u prosjeku po 2,59 članova, a u Zagrebu je prosjek 2,53.
FOTO - ilustracija
vzaktualno.hr
