Nedjelja je. Vrijeme ručka. Nekad je to u mnogim hrvatskim domovima značilo isto - miris juhe koji se širi kućom, pečenje u pećnici, kolač koji čeka popodnevnu kavu. Danas, u sve više kućanstava, nedjelja izgleda drugačije: brzi ručak, dostava ili tek nešto "na brzinu", bez posebne pompe i bez tradicije koja je desetljećima bila gotovo neupitna.
Gubi li Hrvatska kulturu kuhanja i nestaje li polako tradicija nedjeljnog ručka?
U posljednjih desetak godina kuhanje, nekoć temelj svakodnevnog života, sve češće ustupa mjesto brzim obrocima, dostavi i gotovim rješenjima. Iako pojedina istraživanja pokazuju da se u Hrvatskoj još uvijek relativno često kuha kod kuće, globalni trendovi govore o postupnom gubitku kulinarskih navika, osobito među mlađim generacijama. Prema globalnom IKEA istraživanju, navike vezane uz obroke i kuhanje mijenjaju se diljem svijeta: 18 posto ispitanika jede na kauču, četiri posto u krevetu, a četiri posto stojeći u kuhinji. Hrana više nije nužno trenutak okupljanja, nego usputna stanica između obaveza.
Suosnivačica i operativna direktorica tvrtke MetaBelly, Irena Šoljić, ranije je upozorila kako su ljudi, osobito na Zapadu, u velikoj mjeri izgubili kulturu kuhanja. Na policama supermarketa dominiraju "ready to eat" obroci, dok svježe pripremljen ručak postaje iznimka, a ne pravilo. Kod nas još uvijek postoji moment zajedničkog obroka, ali pitanje je koliko će dugo odolijevati tempu modernog života. Police domaćih trgovina sve su sličnije onima na Zapadu: polugotova jela, smrznuti obroci, instant rješenja. Kuhanje više nije podrazumijevana svakodnevica, nego organizacijski izazov.
Posebno je zanimljiv odnos mlađih generacija prema kuhanju. Istraživanje aplikacije FindingTheOne, provedeno među više od 1500 mladih, pokazalo je da pripadnici Generacije Z kuhanje često doživljavaju kao stresno iskustvo. Gotovo polovica ispitanika priznala je da se ne osjeća sigurno u kuhinji, a mnogi radije biraju restorane ili dostavu jer "nisu odrastali uz kuhanje kao prethodne generacije".
Strah od pogreške, nelagoda pri ugošćavanju i nedostatak vremena navode se kao glavni razlozi izbjegavanja štednjaka. U raspravama na forumima i društvenim mrežama često se može pročitati kako mladi "ne znaju skuhati ni jaje", dok drugi ističu da vole kuhati, ali isključivo vikendom, kada to nije obveza nego hobi.
Istodobno, paradoks je očit. Raste interes za zdravu i neprocesuiranu hranu, za održive namirnice i odgovorno porijeklo proizvoda. Kućanstva u Hrvatskoj sve manje troše na ultra-procesuirane proizvode, a sve više biraju zdravije opcije. No, ta svijest ne znači nužno i povratak kuhanju. Umjesto toga, popularni postaju gotovi "fit" meniji, dostava zdravih obroka i polugotova jela koja zahtijevaju minimalnu pripremu. Zdrava prehrana da, ali bez kuhanja.
Ako je suditi po komentarima građana, stavovi su duboko podijeljeni. Jedni i dalje njeguju zajednički vikend-ručak i smatraju ga neupitnim dijelom obiteljskog života. Drugi priznaju da je tradicija nestala onog trenutka kada su se odselili iz roditeljskog doma. Treći otvoreno kažu da nikad nisu voljeli koncept nedjeljnog ručka jer je, kako tvrde, podrazumijevao da netko mora provesti sate za štednjakom dok ostali čekaju za stolom. U tim rečenicama sažeta je dilema modernog društva: je li kuhanje čin ljubavi i zajedništva ili iscrpljujuća obaveza nakon radnog dana?
Smanjenje kuhanja nije samo gastronomski problem. Ono utječe na zdravlje, jer gotova hrana često sadrži više soli, šećera i aditiva. Utječe na obiteljske odnose, jer zajednički obroci dokazano jačaju povezanost i komunikaciju. Utječe na financije, jer je dugoročno kuhanje kod kuće povoljnije. A možda najviše utječe na kulturu i identitet, jer se recepti i navike prenose generacijama, ne kroz aplikacije, nego kroz zajedničko vrijeme provedeno u kuhinji.
Možda nedjeljni ručak više ne mora biti raskošan ni dugotrajan. Možda je dovoljno da je domaći, da je zajednički i da barem na trenutak usporimo.
A vi, što danas kuhate za ručak? Ili ste već nešto skuhali?
vzaktualno.hr
